Nakon nedavne svađe između Rusije i Ukrajine oko distribucije tog energenta prema zapadnoj Europi, na današnjem (27.1.) sastanku u Budimpešti predstavnici zemalja koje sudjeluju u tom projektu sigurno će se sjetiti i nekoliko hladnih dana ove zime u kojima su se europski građani smrzavali zato što je Rusija prekinula obustavu plina. Nabucco bi plin iz područja oko Kaspijskog mora preko Turske trebao dopremati u Europu.

Ideja je jednostavna: Nabucco bi plin u Europu trebao dopremati zaobilazeći Rusiju i Ukrajinu. Nakon nedavne krize između Moskve i Kijeva šanse za realizacijom projekta Nabucco su porasle. Čak i one zemlje koje su dugo bile vjerne Rusiji, na primjer Bugarska, polako mijenjaju mišljenje: "Stanje se popravilo, no još uvijek smo zgroženi onim što su nam napravile Rusija i Ukrajina", kaže bugarski ministar privrede Petar Dimitrov. Njegova je zemlja bila među najteže pogođenim državama u danima u kojima je vladala nestašica.

Jednostavna ideja, puno problema

Ubuduće bi plin trebao stizati iz Azerbejdžana, Turkemistana i Kazahastana, a onda preko Turske, Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Austrije do mušterija u Europu. Nabucco bi trebao "proraditi" 2013. godine. Iako su sve zemlje jedinstvene u želji smanjenja ovisnosti o ruskom plinu, uoči susreta u Budimpešti jasno je i da ima puno problema. Azerbejdžan još uvijek nije u potpunosti podržao novi projekt, susjedni Tadžikistan nezadovoljan je tranzitnom rutom, a Turska kao preduvjet svog "blagoslova" Nabucca navodi napredak u pregovorima s Bruxellesom oko ulaska u Europsku uniju.

Politički problem bi mogao biti i jedan od dobavljača plina. Energetski koncerni žele naime plin crpiti i u Iranu, nakon Rusije to je zemlja s drugim najvećim rezervama tog energenta u svijetu. Još uvijek nije riješeno ni pitanje financiranja Nabucca, koji bi trebao koštati osam milijardi eura - čak dva puta više nego što je izvorno planirano.