Više od 80% državnih prihoda Saudijske Arabije kojom vladaju despoti su prihodi od prodaje nafte. Budući da je cijena nafte od sredine 2014. pala za više od 60 posto, državni proračun Saudijske Arabije je završio u „crvenom“. Kako je objavilo Ministarstvo financija u Rijadu, minus je za proteklu godinu iznosio gotovo 90 milijardi eura.

Nije to bila prva godina u minusu, a sigurno ni zadnja. U idućih pet godina će rezerve Saudijske Arabije biti potrošene ukoliko se nešto ne dogodi, upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF). Njegova šefica Christine Lagarde nedavno je rekla da su zbog pada cijene nafte reforme neizbježne: „Rast mora snažnije doći iz sektora privatne ekonomije, a manje iz državnog sektora.“

Visoki troškovi održavanja moći

Udio državnih izdataka u saudijskom BDP-u u protekloj je godini po računici MMF-a viši od 50%. Godinu dana ranije je iznosio 40,8%. Pozadina cijele priče je da cijene nafte nastavljaju padati, a troškovi saudijske socijalne države i dalje rastu.

Oko deset posto svih Saudijaca zaposleni su kao državni službenici, a plaće su visoke. Izdašnim subvencijama za vodu, struju i benzin režim si je do sada „kupovao“ naklonost građana. Subvencije cijena energije „gutaju“ godišnje gotovo osminu bruto domaćeg proizvoda. Zbog toga MMF zahtijeva njihovo „rezanje“.

I doista, vlada u Rijadu je nekoliko dana prije masovnih pogubljenja početkom ove godine, donijela prve konkretne mjere. Cijene nekih vrsta benzina su povećane za 50%. Diskutira se i o uvođenju poreza na dodanu vrijednost.

Pogođena i njemačka poduzeća

Posljedice novog kursa bi mogla najviše osjetiti inozemna poduzeća koja su do sada dobro zarađivala na ekspanziji u Saudijskoj Arabiji. Samo podzemna željeznica koju se gradi ispod glavnog grada Rijada, trebala bi koštati više od 18 milijardi eura. U projekt je uključena i njemačka tvrtka Herrenknecht, čije bušilice probijaju tunele. U okviru mjera štednje trebali bi se smanjiti i izdaci za velike građevinske projekte. Mediji pišu o tome da se neke račune ne podmiruje već šest mjeseci i da se iznova pregovara o uvjetima realizacije nekih projekata.

Njemačko gospodarstvo sve u svemu nije pretjerano jako angažirano u Saudijskoj Arabiji. „U bilanci ukupnog njemačkog izvoza na Saudijsku Arabiju otpada samo 0,8%“, kazao je nedavno Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanka, za list Frankfurter Allgemeinen Zeitung. U 2014. Nijemci su u Saudijsku Arabiju izvezli roba i usluga u vrijednosti od oko devet milijardi eura.

Konflikt se zaoštrava

Kako bi svoj državni proračun opet „poravnala“, Saudijskoj je Arabiji po računici MMF-a potrebna cijena nafte od najmanje 82 dolara po barelu. Trenutno se cijena barela kreće oko 40 dolara.

Za to su pak suodgovorni i saudijski vladari. „Saudijska Arabija cijenu nafte koristi kao oružje“, smatra Patrick Artus iz francuske banke Natixis. Protivnik Saudijaca je Iran, koji se s Rijadom upustio u sve krvaviji konflikt oko regionalne dominacije. Nakon što su ukinute sankcije protiv Teherana, sukob između Saudijske Arabije i Irana zaoštrava se i za pregovaračkim stolom naftnog kartela OPEC-a.

Konflikt u OPEC-u

Moćni Saudijci se naime već duže vrijeme prilično tvrdokorno odupiru zahtjevima za smanjenjem količine nafte koju eksploatiraju članice OPEC-a, i to bez obzira na cijene u padu. Kalkulacija Rijada: niskim cijenama nafte „poraziti“ nove proizvođače nafte iz SAD-a i natjerati ih na povlačenje s tržišta. Njihova skupa tehnika frackinga nije isplativa ako su cijene nafte u svijetu niske. Do sada računica Rijada nije „upalila“, a zbog niskih cijena nafte pate sve članice OPEC-a. I zbog toga Iran u okviru OPEC-a odlučno zahtijeva redukciju eksploatacije. Do sada bez uspjeha, i to zbog velikog utjecaja Saudijske Arabije među članicama kartela. Rijad je međutim i sam sve dublje u problemima zbog pada cijene barela. Regionalni konflikt između Saudijske Arabije i Irana mogao bi na koncu destabilizirati i cijeli OPEC.