1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobalno

Nagrada Saharov iranskom pokretu za ljudska prava

John Silk
20. listopada 2023

Nagrada Europskog parlamenta Saharov za 2023. godinu posthumno je dodijeljena Iranki Mahsi Amini i feminističkom pokretu Žena, život, sloboda. Aktivisti to vide kao jačanje pokreta.

Slika Mahse Amini na prosvjedima u Londonu u siječnju 2023.
Smrt Mahse Amini izazvala je prosvjede ne samo u Iranu, nego i širom svijetaFoto: Jonathan Brady/PA Wire/empics/picture alliance

Preminula Mahsa Amini i feministički pokret "Žena, život, sloboda" u Iranu ovogodišnji su dobitnici nagrade Saharov. Ta nagrada je najviše priznanje Europske unije borcima za ljudska prava.

„Ove hrabre žene, muškarci i mladi ljudi inspirirali su svijet svojom borbom za jednakost, slobodu i dostojanstvo", napisala je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola na X-u, nekadašnjem Twitteru.

Njemačka europarlamentarka Hannah Neumann iz Zastupničkog kluba Zeleni/EFA je, također na X, napisala kako je nagrada „snažan signal da Europski parlament stoji rame uz rame sa svima koji se bore za slobodan i demokratski Iran".

22-godišnju Kurdinju Amini uhitila je iranska moralna policija u rujnu 2022. zbog navodnog pogrešnog nošenja marame. Njena smrt u pritvoru izazvala je dugotrajne masovne prosvjede protiv iranskog režima. Mnoge ljutite mlade žene izašle su na ulice, spalile svoje marame i prosvjedovale protiv ultrakonzervativnog kodeksa oblačenja.

Mehsa Amini je postala simbol iranskog pokreta "Žena, život, sloboda"Foto: DW

Nasljeđe Mahse Amini

Mahsa Amini nije prva Iranka kojoj je dodijeljena nagrada Saharov. Europski parlament je 2012. godine to priznanje dodijelio borkinji za ljudska prava Nasrin Sotoudeh i reditelju Džafaru Panahiju.

Kada je Sotoudeh dobila nagradu Saharov, bila je na odsluženju šestogodišnje kazne u ozloglašenom iranskom zatvoru Evin. Kasnije je rekla za DW da ju je nagrada tada ohrabrila da se nastavi boriti.

Bivša dobitnica nagrade danas je u intervjuu za DW odala počast novoj dobitnici nagrade: „Uvjerena sam da Mahsa zaslužuje ovu nagradu kao pokretačica ženskog pokreta širom zemlje." I potom je dodala: "Vjerujem da će nagrada doprinijeti nastavku pokreta u kojem sudjeluju ljudi svih nacionalnosti, vjeroispovijesti i različitih ideologija. Ne mogu zamisliti nikakav drugi učinak ove nagrade osim da ojača ovaj pokret i osigura njegov kontinuitet."

Djevojke i žene u Iranu jako puno riskiraju u borbi za svoja pravaFoto: dpa/AP/picture alliance

Cijena za jedan drugačiji Iran

Početkom listopada je objavljeno da je iranskoj aktivistici Narges Mohammadi, koja je također u zatvoru, dodijeljena Nobelova nagrada za mir „za borbu protiv ugnjetavanja žena u Iranu i za ljudska prava i slobodu za sve".

Aktivistica za ljudska prava Shirin Ebadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2003. godine, rekla je u intervjuu za DW da je dodjela Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi „skrenula međunarodnu pažnju na kršenje ljudskih prava u Iranu, posebno na diskriminaciju žena".

Žene u Iranu suočavaju se sa ozbiljnim posljedicama ako pokažu kosu u javnosti. Izlazak iz kuće bez marame je zabranjen prema strogom „moralnom kodeksu". Pravila provode policijski odredi, posebno moralna policija.

Žene iznose iz vagona metroa pretučenu 16-godišnjakinju (Teheran, 1.10.2023.)Foto: Iranian state TV/AP/picture alliance

Žene, život, sloboda u Iranu

Ranije ovog mjeseca svijet je ponovo vidio brutalnost s kojom se Iranke suočavaju. Prema riječima očevidaca, tzv. moralna policija je u metrou u Teheranu pretukla jednu 16-godišnju djevojku jer nije nosila hidžab.

"Od osnivanja Islamske Republike u Iranu 1979. godine, žene se sustavno ugnjetavaju. One koje se ne pokore bivaju kažnjene", rekla je ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi u intervjuu za DW u lipnju 2021., koji je obavljen prije nego što je počela izdržavati svoju zatvorsku kaznu. „Žene poput mene koje se usprotive i druge aktivistice za ljudska prava koje se opiru ovom sustavu – sve nas vlasti pokušavaju slomiti i ušutkati."

Tagi Rahmani , suprug Narges Mohammadi, rekao je za DW u lipnju da će „civilne institucije u inozemstvu izvršiti pritisak na zapadne vlade da ljudska prava vide kao jedan od najvažnijih aspekata u svojim odnosima s Iranom". I dodao: „Vlade trebaju shvatiti da je sloboda u globaliziranom svijetu pitanje od međunarodnog značaja."

Narges Mohammadi: "Sve nas vlasti pokušavaju slomiti i ušutkati"Foto: Reihane Taravati/Middle East Images/AFP via Getty Images

Pregled prethodnih dobitnika nagrade Saharov

Nagrada, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu (1921.-1989.), dodjeljuje se svake godine od 1988. ljudima i organizacijama koji se zalažu za ljudska prava i temeljne slobode.

Nelson Mandela je dobio prvu nagradu Saharov 1988., zajedno sa sovjetskim aktivistom za ljudska prava Anatolijem Marčenkom. U to vrijeme Mandela je još uvijek bio u zatvoru. Aktivist protiv aparthejda oslobođen je tek 1990., nakon 27 godina zatvora. Marčenko je već bio mrtav 1988.

Pakistanka Malala Yousafzai je 2013. postala najmlađa dobitnica nagrade Saharov. Šesnaestogodišnja aktivistica je odlikovana za svoju borbu za obrazovanje djevojčica.

Dobitnici nagrade Saharov zadnjih godina sudemokratska oporba u Bjelorusiji koju predvodi Svjatlana Tihanovskaja (2020.), ruski aktivist za borbu protiv korupcije Aleksej Navaljni (2021.) te prošle godine narod Ukrajine nakon ruske invazije 2022. koji štiti „demokraciju, slobodu i vladavinu prava", navela je komisija za dodjelu nagrade.

Suradnja na tekstu: urednički tim DW-a za farsi

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka