Siječanj

Na početku godine je izgledalo kao da se sve u svijetu nastavlja tamo gdje je okončano u prosincu: u Njemačkoj su ljudi znatiželjno iščekivali kako će se na novim dužnostima snaći članovi nove vladajuće – semaforske – koalicije: socijaldemokrati, liberali i zeleni; u svijetu sporta i razonode je glavna tema bila hoće li Novak Đoković igrati na Australian Openu mada se nije cijepio protiv korone, a nad svim se temama nadvila pandemija kao okvir unutar kojeg se zbiva sav drugi život.

Raspravljalo se o tome je li prečesto cijepljenje štetno i treba li nam uopće četvrta doza cjepiva, u Italiji se sve više ljudi počelo protiviti strogim mjerama ograničenja javnog života, a najveću pažnju na hrvatskoj stranici DW-a je pobudio tekst o Berlinu kao žarištu korone: nakon ublažavanja mjera u glavnom gradu Njemačke je broj zaraženih toliko porastao, da su ljudi prestali ići u dućane, ulice su bile prazne, a pred centrima za testiranje su se stvarali dugi redovi.

Veljača

A onda se sve promijenilo. Ruski napad na Ukrajinu 24. veljače je šokirao svijet. Njemačka politika je bila u nevjerici – tu su i socijaldemokrati i demokršćani desetljećima inzistirali na konceptu „Wandel durch Handel": poticanja postupnih demokratskih promjena u Rusiji uz pomoć dijaloga i trgovine. Sve to se preko noći srušilo kao kuća od karata. „Putinov rat", kako ga je nazvao kancelar Olaf Scholz, je naveo socijaldemokrate i zelene, stranke s jakim pacifističkom pedigreom, da sasvim promjene stav i s jedne strane šalju oružje Kijevu, a s druge da najave znatno jačanje njemačke vojske Bundeswehra.

No najčitaniji tekstovi na hrvatskoj stranici DW-a su ipak bili oni koji su se bavili posljedicama rata u Ukrajini na zemlje regije, posebno mogućnosti destabilizacije Bosne i Hercegovine. Veliku je pozornost izazvao i tekst o Putinovim saveznicima – Srbiji, Mađarskoj i Kini – i njihovim razlozima za savezništvo.

Ožujak

Rat u Ukrajini i njegovi različiti aspekti su i u narednim tjednima bile najzanimljivije teme i najčitaniji tekstovi. Posebno je veliko zanimanje bilo za tekst o psihologiji straha koja se počela stvarati u Bosni i Hercegovini gdje su pojačane snage EUFOR-a. „EU je konačno shvatio što je na kocki u BiH" jedan je od naslova koji je izuzetno zanimao čitatelje.

S druge strane je veliku pažnju izazvao i geopolitički aspekt rata, prije svega doduše oprezna, ali ipak prisutna podrška kineskog predsjednika Xi Jinpinga  Putinu i pitanje kako će se tu postaviti Njemačka koja još nekako i može zamjeniti rusku naftu i plin, ali teško bi mogla nadoknaditi gubitak ogromnog kineskog tržišta za svoju industriju.

Travanj

Među najčitanijim tekstovima ponovo su bili oni koji se tiču rata, a posebno su glasne bile kritike Njemačke zbog odbijanja kancelara Scholza da šalje borbene tenkove tipa Leopard 2 ukrajinskoj vojsci.

No najveću je pažnju izazvao tekst koji se bavi jednom drugom temom: naš dopisnik Nenad Ivanović je analizirao ekonomsku situaciju u Hrvatskoj i sve veću opasnost za veliki broj građana da kliznu u siromaštvo.

A u vrijeme Uskrsa je i jedan drugi podatak koji se tiče Njemačke iznenadio: objavljeno je da ove godine po prvi puta manje od 50% građana u zemlji pripada jednoj od dvije velike kršćanske crkve: katoličkoj ili evangeličkoj. Naš autor se pita: Je li Njemačka još uvijek kršćanska zemlja? 

Svibanj

U svibnju su najveću pažnju privukli prilozi koji se bave hrvatskim temama. Snažno je odjeknuo intervju koji je zastupnik njemačkog CDU-a Michael Brand dao DW-u. On je kritizirao javne nastupe hrvatskog predsjednika Milanovića, prije svega u vezi Bosne i Hercegovine. Brand ga je nazvao „ekstremističkim ultranacionalistom".

Pred početak turističke sezone Hrvatska se suočila sa činjenicom velikog nedostatka radne snage. Naš analitičar Igor Lasić analizirao je situaciju i zaključio: „Nema turizma bez (zadovoljnih) radnika".

A u okviru našeg magazina Europeo smo objavili vrlo gledan video o demografskim problemima s kojima se suočava Hrvatska, prije svega kada je riječ o nedovoljnoj brizi za djecu. 

Lipanj

Da njemački turisti rado posjećuju Hrvatsku u to se lako možemo uvjeriti svake godine. No jedan drugi trend je u lipnju privukao veliku pažnju čitatelja: sve je više Nijemaca koji na Jadranu kupuju nekretnine – i onda ih iznajmljuju. Naša kolegica Andrea Jung-Grimm je iznijela primjer Istre.

No lipanj je bio ne samo mjesec uspješnog turizma u Hrvatskoj, već i mjesec neviđene gužve na europskim aerodromima: u vrijeme pandemije su zbog malog broja letova u zračnim lukama znatno smanjili broj radnika u službama kontrole putnika i prtljage, pa sada, kada se broj putnika odjednom povećao, nije imao tko obraditi tu navalu. Rezultat: na kontrolu se čekalo satima, mnogi punici nisu na vrijeme stigli na let.

Srpanj

U srpnju je najveće zanimanje čitatelja izazvao jedan tekst koji se ticao korone. Mada je broj zaraženih, djelomice i sezonski uvjetovano, znatno pao, sve se više počelo pričati o tzv. long-covidu: dugoročnim posljedicama korone. Jedna od njih: moždana magla. Radi se o skupini simptoma koji daju osjećaj da čovjek ne može jasno razmišljati.

Ovog mjeseca je otvoren i Pelješki most. Dok se u Hrvatskoj to slavilo kao događaj od nacionalnog značaja, u BiH se na to gledalo s rezervom, a EU-zastupnik Zelenih Daniel Freund je u razgovoru s našim kolegom Srećkom Matićem rekao da su „uvjeti rada za kineske radnike na licu mjesta nalikovali robovskim". 

No i rat u Ukrajini je i dalje bio tema, posebno mogućnost nuklearne eskalacije. Američke nuklerane bombe koje bi u tom slučaju prve bile upotrijebljene stacionirane su u Njemačkoj. Thomas Schneider, pukovnik njemačkih zračnih snaga i zapovjednik 33. taktičkog krila njemačkog ratnog zrakoplovstva, kaže: „Znamo što nam je činiti. Spremni smo."

Kolovoz

U jeku turističke sezone na hrvatskoj stranici DW-a ste najviše čitali jedan tekst koji se bavi novim Zakonom o pomorskom dobru i opasnostima od privatizacije plaža, a pažnju je izazvala i napetost u Egejskom moru gdje se iznenada ozbiljno zaoštrila retorika između dvije članice NATO-a – Turske i Grčke.

Što se Njemačke tiče, tu se sve više osjeća pritisak krize i inflacije: Njemački bankari predviđaju novu recesiju: građane čekaju novi troškovi, mnogi nemaju što štedjeti. 

Rujan

Nakon godišnjih odmora slijedi suočavanje sa stvarnošću. Podaci ekonomskih instituta pokazuju da zemlji prijeti otklizavanje u recesiju. Da bi pomogla gospodarstvu i građanima njemačka vlada je ušla u nova zaduženja i oformila fond za pomoć građanimau ukupnoj vrijednosti od 200 milijardi eura.

A u Hrvatskoj se za to vrijeme puno pričalo o opasnosti od terorizma. No, kako piše naš autor, tu je prije svega riječ o verbalnom terorizmu Vlade koji ima za cilj skrenuti pozornost s nekih drugih – važnijih i realnijih – tema.

Listopad

Kako se približava kraj godine, tako se i sve jače osjećaju posljedice energetske krize i inflacije. U Njemačkoj su nezadovoljstvo i strah od pada životnog standarda posebno veliki na istoku zemlje.

Istovremeno iz Ukrajine stalno stižu novi podaci o velikom broju poginuli ruskih vojnika – nakon velike mobilizacije ruska vojska sada šalje neobučene i nedovoljno opremljene vojnike u borbu – kao topovsko meso.  

A u Hrvatskoj je glavna tema popis stanovništva: pokazalo se da u zemlji živi manje od 4 milijuna stanovnika, ali i da je cijeli popis u stvari priličan fijasko.

Studeni

Usprkos brojnim krizama, njemačko gospodarstvo i dalje bilježi dobre rezultate. Ali veliku opasnost za budućnost predstavlja kroničan nedostatak stručne radne snage. Zato je njemačka vlada odlučila smanjiti prepreke za dolazak stranih radnika. To je tema koja je zanimala mnoge naše čitatelje.

A u Kataru je počelo Svjetsko prvenstvo u nogometu. I dok se u Njemačkoj uvelike raspravljalo o moralnoj potrebi bojkota zbog kršenja ljudskih prava u Kataru, u Hrvatskoj i cijeloj regiji je vladala prava nogometna groznica. 

Prosinac

Odličan uspjeh hrvatske reprezentacije u Kataru Nijemci pripisuju prije svega jednom igraču: Luki Modriću. O njemu su, nakon pobjede nad Brazilom, ispisani neviđeni hvalospjevi, recimo u tekstu s naslovom: „Nemilosrdni gospodin i nepobjediva Hrvatska". 

A veliko zanimanje je izazvala i afera u Bruxellesu u kojoj je, kako piše naš autor, u glavnoj ulozi Grkinja Eva Kaili, atraktivna i lukava dopredsjednica Europskog parlamenta – kao neka priča s Netflixa. 

Govorili smo da je prema popisu stanovništva broj ljudi u Hrvatskoj pao na manje od 4 milijuna. A da bi i taj broj mogao biti u budućnosti još manji pokazuje i vaše zanimanje za tekst o tome kako Njemačka traži veliki broj radnika – oko 400.000 godišnje 

A njemački mediji pozdravljaju ulazak Hrvatske u Schengen. To je dobra vijest – posebno za turiste.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu