Marin Zelić student je druge godine Pomorskog fakulteta u Splitu. Kao i mnogi njegovi kolege nada se, po samom završetku fakulteta, onom što upravo mnoge privlači ovom studiju, a to je brzo i sigurno zaposlenje. „Želja mi je uvijek bila studirati na Pomorskom fakultetu, no dobar posao i perspektiva, svakako su dodatna motivacija. Ako 'ploviti' i ne bude onako kako sam to zamišljao, uvijek mi ostaje opcija zaposliti se negdje u pomorskom menadžmentu", objašnjava nam Marin svoja razmišljanja o budućnosti. Iako se nekad za pomorsko zanimanje govorilo da je to kruh sa sedam kora, danas su, izgleda, neka druga vremena. Bolji i kraći ugovori te uvjeti plovidbe, učinili su ga jednim od najpoželjnijih zanimanja.

Dobre ocjene i visok upisni prag

Da su se vremena promijenila najbolje svjedoči primjer srednje Pomorske škole u Splitu. Upisni prag se iz godine u godinu povećava, a u školu stižu đaci s iznadprosječno do krajnje odličnim ocjenama. „To je rezultat dugogodišnjeg rada i ulaganja u imidž škole. Svojim zalaganjem, raznim donacijama te sredstvima europskih fondova, nastojali smo podići nivo znanja na svim razinama", objašnjava nam u razgovoru za Deutsche Welle ravnatelj te strukovne škole Dragan Pavelin. Nastavno gradivo je skoro isto kao u gimnazijama, pa su učenici nakon završene škole dobro pripremljeni i za mnoga druga zanimanja. Ipak, većina odlazi na pomorski fakultet koji također bilježi stalni porast kvalitetnih studenata.

Razlog zašto mnoge mlade ljude privlači upravo pomorsko zanimanje je siguran i dobro plaćen posao. Upravo kako bi svojim studentima omogućio što brži put do zaposlenja, Pomorski fakultet u Splitu bilježi niz uspješnih suradnji sa svjetskim kompanijama, no neke od njih dekan fakulteta prof. dr. sc. Nikola Račić posebno ističe. „ Kroz našu uspješnu suradnju sa grčkom kompanijom Dorian samo u prošloj godini na kadeturu i asistenturu ukrcali smo četrdesetak studenata, i ta suradnja se i dalje nastavlja", objašnjava Račić.

Fakultet također duže od 15 godina u suradnji s japanskom kompanijom NYK najboljim studentima dodjeljuje od tri do šest stipendija. U okviru te suradnje od japanskog ministarstva pomorstva izdan je certifikat koji priznaje diplomu pomorskog fakulteta u Splitu na način da studenti prilikom preuzimanja dužnosti na japanskoj floti ne moraju polagati dodatne ispite već je splitski fakultet prepoznat kao mjerodavna institucija. „Studenti imaju priliku učiti na novoj opremi na fakultetu koja je i iznad svjetskih standarda, stoga ni ne čudi kako i zainteresiranost i potražnja za hrvatskim pomorcima ne jenjava“, zaključuje dekan Račić.

Brojke se povećavaju

Tome u prilog govori i broj dosad izdanih matrikula – pomorskih knjižica u Hrvatskoj – koji uskoro dostiže cifru od 100 tisuća, doznajemo iz splitske tvrtke SSM koja je zadužena za ukrcaj pomoraca iz cijele Hrvatske. Usporedbe radi, samo u posljednje tri godine izdano je 25 tisuća matrikula, pojašnjava voditelj kadrovske službe SSM-a Josip Kovačević. „Posljednjih nekoliko godina također je povećan broj ljudi koji prolaze program prekvalifikacije za pomorskog nautičara ili strojara, a trenutno možda najviše i za električara“, kaže nam Kovačević. Razlog tome se nalazi u povećanim potrebama za kvalitetnim kadrom u cruise industriji koja iz godine u godinu povećava broj brodova u floti. „Naša agencija, između ostalih, godinama uspješno surađuje i s njemačkom kompanijom Aida u kojoj trenutno imamo puno hrvatskih pomoraca koji rade upravo kao strojari ili električari“, objašnjava Kovačević.

Trend koji se nastavlja

Da se ne radi samo o prolaznom trendu već da će situacija biti slična ili još bolja u budućnosti, mišljenje je svih sugovornika naše priče. „Zainteresiranost za hrvatske pomorce sigurno neće opadati, jer je potražnja za kvalitetnim kadrom na cjelokupnom svjetskom tržištu sve veća“, poručuje dekan Račić. I iz splitske tvrtke SSM koja prati trendove u cruise industriji potvrđuju nam isto. Samo u sljedećih pet do sedam godina planira se izgradnja 30 do 40 novih kruzera, što rezultira potrebom za novim kadrom. A ako je suditi prema trenutnim statistikama, mnogi bi tako spas od nesigurne ekonomije na kopnu ipak mogli pronaći – na moru.