Povremeno, tijekom jučerašnjeg glasanja, izgledalo je da je apsolutna većina za CDU i CSU nadohvat ruke. Doduše, ta većina bila bi jako tanka – radilo bi se o jednom ili dva zastupnika. Čisto teoretski, to bi bio dovoljno za vladu Kršćanskih demokrata. Je li takva vlada uistinu ono što ta stranka želi? Naime, prije ili kasnije bi se dogodilo da se jedan od zastupnika razboli ili da ne može glasati baš u trenutku kada se parlament izjašanjava o nečem važnom. Ili da zastupnik odluči glasati protiv ustaljenog mišljenja u stranci. Što onda? Takva vlada izgledala bi kao da je stalno na rubu pada.

Kancelarka se nije željela baviti tim pitanjima odmah nakon izborne pobjede. O koalicijima će se raspravljati danas, u ponedeljak, na stranačkim skupovima. „Ali već možemo slaviti, jer smo postigli sjajan rezultat“, veseli se Angela Merklel, kojoj je očigledno bilo drago što je njena stranka postigla i značajno više glasova od očekivanog. Angeli Merkel nitko ne može oduzeti njen treći mandat. Ona uvjerava javnost da će kao kancelarka na raspolaganju biti u svakom slučaju do 2017.

Teška vremena za SPD

Nasuprot tome, u redovima Socijialdemokratske stranke vlada mamurluk. Ova je stranka postigla drugi najgori rezultat u povijesti SPD-a, zaslugom Peera Steinbrücka, koji je bio kandidat za kancelara. SPD je prošao bolje nego 2009.,kad je zabilježio najgori rezultat u svojoj povijesti, ali samo za tri posto glasova. Prije tih izbora, u Njemačkoj je vladala velika koalicija SPD-a s Kršćanskim demokratima. Oni zahvaljujući ovom koaliranju profitirali na sljedećim izborima – za razliku od SPD-a. To će sigurno bilti važan faktor ako CDU ponudi koaliciju. SPD neće pristati da ga se doživljava kao manjeg partnera, već će tražiti da i u koaliciji dođe do izražaja.

Nositelj liste SPD-a, Peer Steinbrück već je okarakterizirao situaciju kao nejasnu. „Zbog toga je dobro što SPD ne špekulira o tome kako bi se mogla sastaviti vlada. Lopta je kod gospođe Merkel. Ona mora sastaviti većinu.“ Ako SPD zaista bude omogućio većinu za vladu, pregovori će vjerojatno trajati dosta dulje od onih iz 2005.

Puno tema i puno problema

U svakom slučaju, SPD će pokušati provesti svoja glavna predizborna obećanja.To su: zakonski zajamčeni minimalni dohodak na razini cijele Njemačke od 8,5 eura po satu, nova pravila o najmu zaposlenika i ukidanje posebnog dodatka za brigu o djeci – koji su uveli Kršćanski demokrati za roditelje koji ne žele svoju djecu slati u vrtić. SPD želi obuzdati rast stanarina. Za one koji dobro zarađuju, SPD želi povisiti poreznu stopu na 49 posto. Pored toga, Socijaldemokrati žele dati mogućnost dvostrukog državljanstva djeci doseljenika koja su rođena u Njemačkoj.

Takav izborni program je u priličnoj mjeri orijentiran ulijevo, i to vjerojatno neće naići na razumijevanje Kršćanskih demokrata. Prije svega što se tiče povećanja poreza i zakonski propisanog minimalnog dohotka, jer ove su ove stranke naizgled nepomirljive po tim pitanjima.

Nešto manje problematično bi trebalo biti na području vanjske politike. CDU i SPD su tu na istoj valnoj duljini. To vrijedi i za krizu u eurozoni, koja će sljedećih tjedana sigurno opet zaokupiti medije. Ako ništa, onda kad postane nužno da se Grčkoj odobri i treći paket pomoći. Ipak, što se tiče pomoći i raznih mjera spašavanja, SPD je još i iz oporbe sudjelovao u ovoj politici vlade i Angeli Merkel bio pouzdan partner.

Zeleni mogu blokirati

Velika koalicija mogla bi u velikoj mjeri promijeniti odnose moći u drugom parlamentarnom domu, Bundesratu – odnosno Vijeću njemačkih pokrajina. Tamo savezne njemačke pokrajine u kojima vladaju SPD i Zeleni imaju većinu, i tu će većinu vjerojatno zadržati do 2016. Bundesrat će verojatno imati šta za reći o zakonima koje bude namjeravala donositi vlada. Ali kako će se crveno-zeleni zastupnici ponašati kada budu odlučivali o zakonima koje bude predlagala crno-crvena koalicija? Hoće li Zeleni blokirati svoje partnere iz SPD-a? Odnos snaga je nezgodan i bit će potrebno puno diplomacije.

Ali postoji li uopće alternativa? Ljevičarska vlada koju bi formirali SPD, Zeleni i Ljevica, je prema čistoj računici automatski isključena. Kršćanski demokrati bi zajedno sa Zelenima imali većinu u parlamentu. Ali oni svojim poreznim planom kao ni prijedlogom da se jednom tjedno u školskim kantinama nudi vegetarijenski obrok, nije uvjerila birače. Osim toga, politički jaz između CDU-a i Zelenih je ipak predubok da bi se takav savez činio realističnim. Nositelj liste Zelenih Jürgen Trittin je to jasno rekao odmah navečer, po zatvaranju glasačkih mjesta. Ako bude trebalo, pregovarat će se s CDU-om, rekao je on. Ali trenutačno on vidi malo poveznih točaka za suradnju, kazao vođa Zelenih.