„Zaječarci su se počeli plašiti širenja rudnika kada su primijećene prve bušotine“, kaže Predrag Nikolić, inženjer iz Zaječara. „Prvo su primijećene sonde na Kraljevici koje služe za geološka ispitivanja nekih magnetnih svojstava zemljišta. To je naravno diglo paniku. A onda je procurio jedan dokument, mislim iz 2022. godine, kojim se daje dozvola za istraživanje na Kraljevici. Zatim smo vidjeli i bušotine, a cijelo vrijeme ljudima se ništa ne govori o tome“, priča nam Nikolić.

Tada su se on i pojedini Zaječarci zainteresirali za problem. Nikolić kaže da je njegov suradnik počeo istraživati satelitske snimke, pa su tako došli do lokacije Malka Golaja, koja je dovoljno daleko od puta prema selu Nikoličevo. „Tamo bukvalno možete raditi što hoćete, a da vas nitko ne primijeti“, kaže naš sugovornik zabrinuto.

Daleko od očiju

Kada se siđe s puta za selo Nikoličevo, krivudavim, prašnjavim putem do Malke Golaje treba dvadesetak minuta vožnje. Okolo je samo šiblje i drveće. Tuda prolaze džipovi s rotacijom i crvenom zastavicom na vrhu. A onda znak: „Pažnja. Radilište“ – s uputstvom za ponašanje u toj zoni.

Na toj lokaciji nekada je bilo lovište i tu još uvijek stoji lovačka čeka. I bez podizanja na visinu čeke, jasno se vide strojevi i radnici ZiJina. Skrivena u travi stoji zapečaćena bušotina. Na njoj piše kada je započeto, a kad okončano bušenje, kao i dubina: 1.800 m.

To je samo jedna od 15 bušotina koje su aktivisti vidjeli. Pripadaju kineskoj kompaniji Malka Golaja Mining. Ona postoji od kraja prošle godine, baš kada su od grada dobili pravo na korištenje atarske puteve.

Ekološka organizacija Eko Istok, koja je nastala zbog ekstremno zagađenog zraka u Zaječaru, bori se protiv rudarenja u tom kraju. I to baš zahvaljujući dokumentu o Kraljevici, najpošumljenijem dijelu u okolini Zaječara, s bogatim biodiverzitetom i staništem za neke rijetke vrste ptica i insekata. Zaječarci kažu da su to pluća grada.

„Trenutačno je 11 istražnih dozvola na teritoriji Zaječara. Nalazište Malka Golaja sadrži procijenjenih 2,81 milijuna tona bakra s prosječnim sadržajem od 1,87 posto, i 92 tone zlata sa sadržajem 0,61 gram po toni“, kaže Jelena Asonović Kuč iz Eko Istoka.

Ona ukazuje da je najveći problem ekspanzivno rudarenje ZiJina, odnosno što to „može ostaviti nemjerljive posljedice, ne samo po našu zajednicu i ne samo po naše zdravlje, nego i po naše rijeke, jezera, vode, biodiverzitet i na zagađenje zraka“.

„Ne može rudnik, može se gajiti paradajz"

Upravo je to bila jedna od glavnih tema kampanje oporbenih stranaka u Zaječaru uoči lokalnih izbora u nedjelju 8. lipnja. Njihov plan je bio da povuku sve dozvole koje je dosadašnja vlast izdala i da ne dozvole nikakve nove istražne radnje.

„Za razliku od Bora, Zaječar nikada nije bio predviđen da bude rudarska kolonija. Prethodnih 20 godina ovaj režim je tendenciozno uništavao sela (aktualni gradonačelnik Zaječara bio je gradonačelnik i u vrijeme Demokratske stranke, kao kadar URS, nap. aut.), jer postoji plan da se na teritoriji Zaječara gradi rudnik“, tvrdi Uglješa Đuričković iz organizacije Zaokret, koji je sudjelovao na lokalnim izborima na listi Promjena u koju vjerujemo.

Kaže i da mu smeta to što ministar rudarstva izjavljuje da zbog građanskog bunta imaju problem s rudnicima u zapadnoj Srbiji, a da je u istočnoj Srbiji to sve u redu.

„Ovdje se radi o tome da građani Zaječara nemaju potpunu svijest o tome što se događa, a mi pokušavamo svima objasniti kolike nam opasnosti od rudarenja obojenih metala prijete. Svatko može prodati zemlju ZiJinu, to je u redu. Ali, na toj zemlji ne može se praviti rudnik, već se može uzgajati paradajz. Da bi se pravio rudnik, mora se prenamijeniti iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište“, kaže Đuričković i ponavlja da je zadatak lokalnih političara da to ne dozvole. Podsjeća i da više od 400 ljudi godišnje oboli od raka u Boru, gdje se agresivno rudari otkako je došao ZiJin.

ZiJin: nema potvrđenih rudnih ležišta

Plan opozicije pred izbore bio je da ponište odluku od prošlog prosinca o dodjeli atarskih puteva kineskoj kompaniji, da prekinu postupke u kojima dobivaju priključke da iz Timoka crpe vodu i da ne donesu lokalni prostorni plan.

Kompanija ZiJin nije pristala na razgovor s novinarskom ekipom DW-a, ali je nakon dužeg vremena pristala odgovoriti putem e-maila. Njihova glasnogovornica je u telefonskom razgovoru rekla da se kompanija ograđuje od političke situacije u Srbiji.

U svom odgovoru za DW navode da je kompanija Malka Golaja Mining osnovana radi „direktnijeg kontakta s lokalnim institucijama i građanima, potencijalnim dobavljačima za nabavku potrebnog materijala, brže i efikasnije razmjene informacija, veće transparentnosti u radu, kao i stvaranja i održavanja dobrih odnosa sa zajednicom“.

Dodaju i da se na lokaciji Malka Golaja „provode redovna geološka istraživanja koja predstavljaju ranu fazu radova u vidu geofizičkih mjerenja, geokemijskih analiza, uzorkovanja“, da se „definira ležište, izrađuju geološki elaborat i konceptualne studije“, a po potrebi „rade i dodatna ispitivanja“. Objašnjavaju da „ta faza može trajati desetak i više godina".

Napominju još da je „nemoguće davati bilo kakve prognoze kako bi rudnik mogao izgledati“, jer nemaju „potvrđena rudna ležišta, niti dokazane rezerve“, ali naglašavaju da su „rude bakra i zlata od strateškog značaja za Srbiju“, da bi otvaranje novog rudnika „donijelo brojne prednosti i koristi državi“, kao i da bi „doprinijelo razvoju lokalne zajednice i unapređenju standarda stanovništva“.

U to, međutim, ne vjeruju ni građani, ni ekološki aktivisti, ni oporbeni političari. I prof. dr. Snežana Šerbula s Tehnološkog odsjeka Katedre za zaštitu životne sredine Tehničkog fakulteta u Boru, upozorava na opasnosti od rudnika, a posebno po vode kojima je zaječarski kraj vrlo bogat.

Već je uništena jedna žila ljekovite vode

„Sve vode se nalaze na dubini do 300 metara, a ovo što radi ZiJin – ispitivanje, a i samo rudarenje – ide i do 1.600 metara dubine. Oštećuju se podzemni vodotokovi, zdrave pitke vode i miješaju se s rudarskim otpadom, s rudarskom jalovinom ili sa samom rudom na većim dubinama. Tako dolazi do zamućivanja i do zagađenja tih podzemnih voda“, kaže Šerbula, koja na svojoj katedri predaje upravo tehnologiju vode.

Ona objašnjava da se baš u Nikoličevu oštetila jedna podzemna žila ljekovitih voda, pa Nikoličevska banja, koja je stoljećima imala toplu, ljekovitu vodu, tu vodu sada više nema. Šerbula kaže da je sada ta žila najvjerojatnije otišla negdje u podzemne jame i pećine, i da će se vratiti kao zagađena voda.

Dodaje i da je postojanje takvog rudnika izuzetno opasno po zdravlje čovjeka, jer je u dosadašnjim doktorskim disertacijama utvrđeno da u drvenastim, žbunastim, ljekovitim biljkama, kao i u jednogodišnjim i zeljastim biljkama, voću i povrću, ima povećanih koncentracija svih onih metala i metaloida kojih ima u samoj rudi.

„Što je bliže rudarskom metalurškom kompleksu, tu u biljkama najviše ima arsena, bakra i sumpora, a u zraku ima povećanih količina PM-čestica s visokim sadržajem arsena, kadmija, olova, bakra, cinka i svih minerala koji prate rudu bakra na ovom području.“

Sugovornica DW- smatra da bi država morala napraviti strategiju kontroliranja tih eksploatacija rudnih ležišta pod strogo kontroliranim uvjetima, s vlastitim inspekcijskim nadzorom i svojim ugovorima, jer su prirodna bogatstva važna, ne samo za ovu generaciju, već i za buduće, jer se radi o tri temeljna životna resursa – vodi, zraku i zemljištu. Za sada, zaključuje Šerbula, na stručnjacima i aktivistima je da i dalje ukazuju na probleme za stanovništvo kako bi se oštećenja minimalizirala.