Iransko vodstvo je na likvidaciju političkog čelnika Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu reagiralo najavom osvete. Izrael je "kriminalni, teroristički cionistički režim" i odgovoran je za "gorak, tragičan događaj". Ubojstvom Haniyeha Izrael je "pripremio teren za tešku kaznu", zaprijetio ajatolah Ali Hamenei na svojoj web stranici, dodajući: "Vjerujemo da je naša dužnost osvetiti se."

Izrael nije preuzeo odgovornost za napad.

Haniyeh je bio u službenom posjetu Iranu kada je ubijen. U utorak se susreo s Hameneijem, prisustvovao inauguraciji novog iranskog predsjednika Masouda Pezeškijana i također pozirao za fotografe u parlamentu. Zatim je odveden u posebnu rezidenciju u sjevernom Teheranu pod jakim osiguranjem. Navodno je ubijen u ciljanom napadu te noći. Vjeruje se da je ubijen i njegov palestinski tjelohranitelj.

Ruganje i ismijavanje iranske tajne službe

Reakcije na iranskim društvenim medijima pokazuju manje bijesa zbog incidenta, a više ismijavanja ogromnog sigurnosnog aparata zemlje koji nije uspio spriječiti napad. "Usred Teherana, pred očima desetaka službi i tisuća sigurnosnih službenika, na vladin najvažniji dan, ubijen je najvažniji gost ove vlade", napisao je aktivist za ljudska prava i politički novinar Mehdi Mahmoudian na internetu.

Kao i mnogi drugi, ismijavao je sigurnosne službe jer su bile oprezne u drugim pitanjima kao što je kršenje odredbi o nošenju hidžaba dok su, kako je napisao, dopustile napad poput onog u Teheranu, koji je uslijedio samo nekoliko sati nakon što je Izrael izvršio napad na glavnog zapovjednika Hezbolaha Fouada Shukura u Bejrutu.

Sjedinjene Države, Njemačka i mnoge druge zemlje klasificiraju Hamas i Hezbolah kao terorističke grupe. Obje grupe podržava Iran, pri čemu Hezbolah, šijitska grupa posebno odana ajatolahu Hameneiju, slovi kao važan partner Hamasa.

Bliski istok na rubu ponora?

Pristaše iranskon režima žele da Teheran uzvrati Izraelu, kojeg teheranski režim optužuje za napade na njegove saveznike: "Ako Teheran sada ne odgovori, ismijat će ga domaća publika, dok drugi gosti iz 'Osovine otpora' - osobito (najviši vođa Hezbolaha) Nasrallah ili drugi palestinski dužnosnici - više neće dolaziti u Teheran", napisala je Fereshteh SadeghI, novinrka bliska iranskom režimu na internetu.

Iranska aktivistica za ljudska prava, koja živi u u Berlinu Daniela Sepehri suprotstavlja se ovom prorežimskom raspoloženju: "Činjenica da je Hamasov terorist Haniyeh eliminiran u Teheranu izuzetno je neugodna za režim."

"Oni (iranski režim) čak nisu bili u stanju zaštititi svog najbližeg saveznika u vlastitoj zemlji. Prvi dan na vlasti novog predsjednika Masouda Pezeškijana počinje sramotom za teroriste i djelomičnom pobjedom pokreta za slobodu", kaže Sepehri u intervju za DW.

"Hamas je teroristička organizacija koju ideološki, financijski i vojno podržava Islamska Republika Iran", kaže ona i dodaje da je Hamas odgovoran za teror u Izraelom i na palestinskim teritorijama.

U svom odgovoru iransko će vodstvo morati uzeti u obzir sve moguće reakcije Izraela. Regija je već na rubu kolapsa zbog rata između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.

Iran je doduše voljan podržati Hamas, Hezbolah i Huti pobunjenike u ograničenim akcijama protiv Izraela i Zapada. Ali do sada je izbjegavao sveopći rat. Izravan napad na Izrael mogao bi prisiliti Sjedinjene Države da zaštite svog najbližeg saveznika i ugroziti opstanak islamskog režima. Umjesto toga, Iran bi mogao pokušati potaknuti organizacije koje podržava u regiji da napadnu ciljeve u Izraelu.

Nema sigurnosti u Iranu

Strateški analitičar Damon Golriz rekao je za DW da se regionalni rat može izbjeći samo ako Washington "ponovno potvrdi svoju čvrstu predanost sigurnosti Izraela, naglašavajući svoju vojnu snagu u regiji" i "uspostavi stvarno sredstvo za odvraćanje Irana".

Britansko-iranska novinarka Shahran Tabari kaže da obični Iranci ne osjećaju "nikakvo neprijateljstvo prema narodu Izraela ili Palestine" i nisu voljni podržati Hamas i Hezbolah. Ona pretpostavlja da će se režim "pokušati povući, ali se ne nazire da će u tome uspjeti".

Konačno, nedavni bombaški napad u Teheranu stavlja iransko vodstvo pred posebno riskantnu dilemu. Ako Izrael doista stoji iza napada, on time šalje poruku da je sposoban napasti bilo kojeg iranskog vođu, gdje god se on nalazio.

To bi moglo navesti iransku vladu da odustane od planova za napad velikih razmjera. Ali iranski dužnosnici također bi mogli odlučiti da će oštra reakcija poslužiti kao sredstvo odvraćanja i da bi ih mogla zaštititi od sličnih napada u budućnosti.

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika