Napadi ukrajinskih oružanih snaga na rafinerije izazvali su novu krizu s gorivom u Rusiji. Prema navodima novinske agencije Reuters, pogođeno je najmanje 30 regija. Za razliku od prethodnog vala nestašice goriva, koji je počeo krajem svibnja i trajao do sredine srpnja, trenutna kriza posebno teško pogađa Moskvu i Moskovsku oblast, kako javljaju korisnici društvenih mreža. Lanci benzinskih postaja Gazprom Neft i Tatneft već su ograničili prodaju goriva u Moskvi.

"Ne može se reći da goriva uopće nema, ali osjeća se kriza. To nije samo osobni problem i neizvjesnost u svezi s tim može li netko napustiti grad i ponovno se u njega vratiti, već i ekonomski", rekao je u intervjuu za DW Oleg Grigorenko, glavni urednik ruskog neovisnog internetskog portala "7x" koji je u Rusiji označen kao "strani agent". Prema riječima Grigorenka, taksisti, kurirske službe i građevinski sektor u nekoliko regija već bilježe smanjenje broja narudžbi. Razlog je, kako kaže, ovisnost mnogih lanaca opskrbe o gorivu. "Logistika privatnih građevinskih kompanija u velikoj mjeri ovisi o opskrbi gorivom", ističe Grigorenko.

I u južnoj ruskoj regiji Krasnodar, prema izvještajima regionalnih medija, stvaraju se dugi redovi na benzinskim postajama. Iz nadležnih službi može se čuti da je tu situaciju navodno izazvala velika potražnja tijekom sezone godišnjih odmora. Ipak, mnogi mještani ljetnu sezonu već opisuju kao katastrofu. "Svojom mirnom atmosferom i laganim tempom života, današnji Soči podsjeća na vrijeme prije Olimpijskih igara, kada je na cestama bilo malo automobila, a grad imao znatno manje turista i stanovnika. Ali, radi se o sljedećem: u Sočiju nema benzina", piše na Instagramu Igor Zaharčenko, agent za nekretnine, koji potječe iz ovog grada na Crnom moru.

Posljedice loše kvalitete goriva

Igor Ananskih, zamjenik predsjednika Odbora za energetiku ruske Državne dume, izjavio je za rusku medijsku kuću RTVI da će se u roku od dva do tri tjedna opskrba gorivom vjerojatno normalizirati.

Međutim, ekonomski stručnjak Nikolaj Koršenevski, koji je zbog prosvjeda protiv ruskog agresorskog rata u Ukrajini napustio Rusiju i sada živi u inozemstvu, smatra da je to malo vjerojatno. U intervjuu za DW on također ukazuje na sve lošiju kvalitetu naftnih prerađevina. Navodi da su mu poznanici slali fotografije svojih automobila na čijim se instrumentnim pločama pojavljuju upozorenja o kvarovima, što ukazuje na oštećenje motora prouzročeno lošom kvalitetom goriva. "Automobil se više ne da upaliti i mora na popravak. Od tih istih ljudi znam da postoje liste čekanja u auto-servisima koji traju mjesecima, čak i u Moskvi. A zatim se mjesecima čeka i na rezervne dijelove. Očigledno, neka vozila ne podnose gorivo koje im se toči u spremnike. Naravno, rat traje i ne zna se što se točno proizvodi i u kojim količinama se miješaju sastojci u gorivo", kaže Koršenevski.

On trenutačne probleme u industriji nafte i plina smatra nagovještajem duboke krize. Kako izvještava Bloomberg, ruski izvoz nafte tijekom rata bilježi oštriji pad nego ikada ranije. Istodobno, smanjena je i proizvodnja nafte. „Rusija je 2019. godine proizvodila 11,5 milijuna barela dnevno. Danas ta brojka iznosi manje od devet milijuna. Ako se ovaj trend nastavi, a problemi u preradi nafte pogoršaju, proizvodnja bi vjerojatno mogla pasti na osam milijuna barela. To bi stvorilo uvjete za potpunu ekonomsku i sistemsku krizu”, predviđa Koršenevski. On ne vidi brzo rješenje za ove probleme i smatra da je situacija u Rusiji slična onoj u Venezueli i da je riječ o ekonomiji koju karakterizira kronični pad domaćeg bruto proizvoda.

Iluzorne nade u uvoz nafte

Rješavanje nestašice goriva putem uvoza iz Indije, Kine ili drugih zemalja, kako su predložile ruske vlasti, neće dati rezultate, smatra Vjačeslav Širjajev, ruski ekonomski analitičar koji također živi u inozemstvu. „S obzirom na izolaciju s kojom se Rusija suočava, nemoguće je osigurati opskrbu od 200.000 tona goriva dnevno, što je otprilike količina benzina i dizela koja je Rusiji svakodnevno potrebna”, izjavio je on za DW. I Širjajev, koji se javno usprotivio ratu u Ukrajini, od strane ruskih vlasti je označen kao „strani agent”.

U intervjuu za DW, ruski ekonomist Igor Lipsic ističe da je nemoguće brzo obnoviti oštećene rafinerije. Pritom, kako kaže, one su i dalje ranjive na moguće nove zračne napade. Zbog toga vlasti ograničavaju potrošnju goriva. „Taj trend već je počeo”, napominje on. Medicinskim ustanovama, policiji i vatrogascima, kao i vozilima komunalnih službi, te onima koja pripadaju sigurnosnim snagama i državnim tijelima, dopušteno je da pristupe postajama i natoče gorivo. „To se događa pred očima ljudi koji satima čekaju, što izaziva veliko ogorčenje”, naglašava ovaj kritičar Kremlja, koji je svoju karijeru profesora na Visokoj školi za ekonomiju u Moskvi okončao zbog sve većeg političkog pritiska i sada živi i radi u egzilu u Europi.

Lipsic kaže i da trenutačna situacija u Rusiji uvelike podsjeća na raspad Sovjetskog Saveza. "Elita je imala pristup posebnim sustavima opskrbe, ekskluzivnim prodavaonicama i skladištima u kojima je mogla kupiti što god poželi bez većih poteškoća, bez čekanja u redovima i po relativno niskim cijenama. To je izazvalo veliko ogorčenje ruskog naroda. Kada je Boris Jeljcin najavio planove za ukidanje tih zatvorenih distributivnih centara, javnost ga je s oduševljenjem podržala. Sada se ponovno suočavamo sa sličnom situacijom", ističe ovaj stručnjak. On smatra da se u današnjoj Rusiji stvara zatvoreni sustav distribucije goriva, koji će vožnju automobilom pretvoriti u luksuz.

Ključ za okončanje rata?

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Vjačeslava Širjajeva, ukrajinski napadi na ciljeve unutar Rusije u čijem su fokusu vojni i civilni ciljevi, mogli bi ozbiljno uzdrmati rusko gospodarstvo i ubrzati kraj rata. Prema njegovim procjenama, sukob bi mogao biti okončan u roku od nekoliko tjedana, ako bi Zapad podržao Ukrajinu i omogućio joj da udvostruči ili utrostruči intenzitet tih napada. "Ukrajina bi tako mogla izazvati kaos u ruskoj unutrašnjosti i izazvati potpuni gubitak kontrole", ističe Širjajev.

On smatra da bi nestašica goriva mogla odigrati presudnu ulogu u podrivanju stabilnosti režima Vladimira Putina. "Ako nestane dizela, ruska željeznička mreža u duljini od 6.000 kilometara bi stala. Time bi se mogla prouzročiti paraliza stotina industrijskih pogona. Bez dizela, deseci tisuća kamiona ne bi mogli prometovati, hrana ne bi stizala do prodavaonica, a poljoprivrednici ne bi mogli obaviti žetvu", naglasio je on.

Prema procjeni Širjajeva, to bi u značajnoj mjeri moglo ubrzati osujećivanje Putinovih planova za nastavak rata. „Ako Ukrajina uništi kompletnu infrastrukturu za preradu nafte, Putin će ustanoviti da se njegove naredbe ne izvršavaju”, kaže ruski stručnjak. Tada bi, zbog nestašice goriva, sve stalo.

Adaptirao s ruskog: Markian Ostapčuk