1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Napeto na iransko-afganistanskoj granici

Shabnam von Hein
14. kolovoza 2021

Militantni islamistički talibani nastavljaju svoju munjevitu ofenzivu u Afganistanu. Sve više Afganistanaca, uključujući i civile i vojnike, bježi u susjedni Iran. Situacija na granici je napeta

 Grenzschützer
Foto: Tasnimnews

Reagirajući na napredovanje talibana nakon povlačenja međunarodnih trupa početkom svibnja, Iran je povećao svoje vojno prisustvo na granici s Afganistanom. Graničari su od prošlog vikenda u stalnoj pripravnosti jer su s druge strane granice - vojnici militantne islamističke organizacije, talibana.

Talibani kontroliraju više od polovine od približno 400 okruga u zemlji, i nekoliko provincijskih prijestolnica.

Prema UNHCR-u, u bijegu je gotovo 250.000 Afganistanaca. Mnogi bježe u Iran, uključujući i mnoge vojnike. Talibani su 6. kolovoza zauzeli Zaranj, glavni grad provincije Nimruz na iranskoj granici.

Odmah zatim, preko granice je pobjegao čitav konvoj vojnih vozila s vojnicima afganistanske vojske. Pobjegli su i pripadnici afganistanske pogranične policije, nakon što su predali oružje iranskim kolegama na granici.

Deportacije u Kabul

Još do početka lipnja Iran je prebjegle afganistanske vojnike deportirao nazad u Kabul - jer je to službeno zatražila Vlada Afganistana, potvrdio je sredinom srpnja glasnogovornik iranske vojske. Iran ne želi probleme - ni s vladom u Kabulu, niti s talibanima.

Granica između Irana i Afganistana je duga 950 kilometara, prolazi preko visokih planina i teško ju je osigurati. Službeno postoje samo tri granična prijelaza - a sada su dva pod kontrolom talibana.

„Vojnici koji su sada pobjegli nisu izručeni talibanima", rekla je Zila Banijagub, novinarka iz Teherana koja 15 godina radi kao dopisnica iz Afganistana za DW. Napisala je dvije knjige i vrlo dobro poznaje pogranične regije između Irana i Afganistana.

Video objavljen 8. kolovoza na Twitteru prikazuje raspravu između iranskog graničnog časnika i grupe talibana. Talibani traže da im se izruče Afganistanci koji su pobjegli u Iran. „Oni su naši gosti. Nećemo ih prisiliti da se vrate", odgovorio je iranski časnik.

Iranska pogranična policija zna da se napeta situacija na granici prati s velikom pažnjom, u Teheranu i na društvenim mrežama. Usprkos višegodišnjim bilateralnim razgovorima između iranske vlade i predstavnika talibana, talibani su u Iranu omraženi.

Iran je 1998. umalo započeo vojnu akciju protiv talibana koji su prethodno ubili osam iranskih diplomata i jednog dopisnika službene novinske agencije IRNA u iranskom konzulatu u gradu Mazar-i Šarif na sjeveru Afganistana. Dan ubojstva dopisnika, 8. kolovoz, u Iranu se obilježava kao „Dan novinara". Zbog toga mnogi novinari otvoreno kritiziraju pregovore između Irana i talibana.

SAD je pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom optužio Iran da isporučuje oružje talibanima kako bi napadali američke vojnike u Afganistanu. Iran je to porekao i pozdravio povlačenje američke vojske iz neposrednog susjedstva. Za Iran bi sporazum s talibanima sada bi bio važan, radi sigurnosti granica.

Ilegalno preko granice

Turci već grade zid prema IranuFoto: Mesut Varol/AA/picture alliance

Uzduž zajedničke granice od 950 kilometara ima bezbroj ruta za ilegalni prelazak - koriste ih krijumčari droge, ali i ljudi u bijegu.

U Afganistanu se nalaze najveća polja opijumskog maka na svijetu i zbog toga je ta zemlja glavni liferant opijuma, heroina i drugih opijata. Prema UN-u, u ​​posljednjih pet godina je oko 84 posto globalne proizvodnje opijuma bilo porijeklom iz Afganistana.

Dio te droge koja se proizvodi u Afganistanu preko Irana stiže i u Europu. Izbjeglice koje ne žele biti registrirane u Iranu također - preko Irana i Turske stižu u Europu.

Turska želi osigurati svoju granicu s Iranom betonskim zidom visokim tri metra. Od početka povlačenja međunarodnih postrojbi iz Afganistana, Turska intenzivno radi na ovom projektu.

Iran trenutno nema namjeru izgraditi zid na granici s Afganistanom. Iransko gospodarstvo je teško pogođena američkim sankcijama. Osim toga, postoje bliske kulturne i jezične veze s etničkim grupama kao što su Tadžiki i Hazari u sjevernom Afganistanu.

U Iranu je trenutno registrirano je više od 750.000 afganistanskih izbjeglica - a ilegalno u toj zemlji živi do dva milijuna Afganistanaca.

„Situacija na granici je nesigurna", ističe Zila Banijagub za DW. „Ne postoji plan ili koncept za prihvat izbjeglica. Tisuće ljudi je legalno, ali i ilegalno pobjeglo u Iran. U kontaktu sam s lokalnim stanovnicima na iranskoj granici. Vrlo su zabrinuti i pitaju se što će sad biti. U ionako siromašnim pograničnim regijama, ljudi pate od dugotrajne suše i pandemije korone. Raspoloženje na granici se lako može promijeniti. Ali, ako Iran zatvori svoje granice, tisuće ljudi s druge strane granice bili bi ostavljeni na milost i nemilost talibanima i njihovim zločinima".