1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaČeška

Napetosti između Ukrajinaca i Roma u Češkoj

Luboš Palata
9. srpnja 2023

U Češkoj se sve češće bilježe sukobi između lokalnih Roma i ukrajinskih izbjeglica. Dva izolirana nasilna incidenta dovela su do velikih protuukrajinskih prosvjeda Roma.

Prosvjedi u Brnu nakon ubojstva jednog mladog Roma
Prosvjedi u Brnu nakon ubojstva jednog mladog RomaFoto: Monika Hlavacova/CTK Photo/dpa/picture alliance

"Ukrajinci, idite kući!" - "Ovo je naša zemlja" - "Tražimo sigurnost!" Te su slogane uzvikivale stotine prosvjednika koji su proteklih dana izašli na ulice češkoga grada Pardubice. Riječ je o češkim Romima koji glasno prosvjeduju protiv ukrajinskih izbjeglica zbog toga što se sve više osjećaju ugroženima i marginaliziranima. Proteklog vikenda je došlo do tučnjave između 20-ak Ukrajinaca i pripadnika češke romske manjine u ovom gradu od 100.000 stanovnika u središnjoj Češkoj. Policija je uhitila trojicu muškaraca, jedan Rom je s ubodnim ranama prebačen u bolnicu. Video koji pokazuje napad nožem na muškarca obišao je društvene mreže.

Situacija u romskoj zajednici napeta je od sredine lipnja. Tada je jednog mladog Roma u Brnu ubio Ukrajinac u sličnoj svađi. I u ovom slučaju radilo se o napadu nožem. "Napadač je bio Ukrajinac kojemu je smetala glasna glazba romske omladine u tramvaju", izvijestio je news server Idnes.cz.

Diskriminacija i prije dolaska Ukrajinaca - prosvjed Roma u TeplicamaFoto: Ondrej Hajek/CTK/picture alliance/dpa

"Ovo je naš dom!"

Nekoliko dana nakon ubojstva u središtu Brna održane su antivladine i antiukrajinske demonstracije koje su predvodili proruski provokatori. Antivladine i antiukrajinske parole izvikivane su i prošle nedjelje kada su Romi iz cijele Češke došli na prosvjede u Pardubice.

"Ovo je naš dom!” - uzvikivali su Romi i tražili zaštitu od "ukrajinskih nasilnih kriminalaca”. Optužili su izbjeglice da su agresivni i ovisni o alkoholu. "Želimo skrenuti pozornost vlasti na to da smo i mi građani ove zemlje i da ne hodamo po gradu naoružani i ne napadamo druge", poručili su demonstranti. Romski aktivist Ferdinand Banik rekao je novinarima: "Želimo živjeti mirno. Zadnji slučaj nije usamljen slučaj. Sve je više sukoba između Ukrajinaca i Roma."

Ministar pravosuđa Pavel Blažek kritizirao je, međutim, prosvjednike jer svoj prosvjed nisu prijavili vlastima, čime su prekršili Zakon o okupljanju. "Sudjelovanje na prosvjedu i pozivi na sudjelovanje su nezakoniti. Ustav i zakoni moraju vrijediti za sve - za većinu i za manjine", poručio je ministar preko Twittera.

Ukrajinska djeca u školi u Pragu - prednost Ukrajincima?Foto: Vit Simanek/CTK Photo/dpa/picture alliance

Podrška Ukrajincima na uštrb Roma?

Velik dio Roma u Češkoj ovisi o socijalnoj pomoći. Mnogi od njih smatraju da se ukrajinskim izbjeglicama daje povlašten tretman pri dodjeli socijalne pomoći. U proljeće je bilo nekoliko sukoba na uredima za zapošljavanje, uključujući i onaj u Pragu, između Ukrajinaca i Roma koji su htjeli zatražiti socijalnu pomoć. U nekoliko slučajeva policija je morala smirivati ​​situaciju.

Češka je primila stotine tisuća izbjeglica od početka rata u veljači 2022. Njih oko 400.000 trenutno živi u zemlji od 10 milijuna stanovnika. Prije su imali pravo na veće naknade od čeških državljana koji ovise o pomoći; na primjer, njihovo stanovanje u potpunosti je financirala država. Međutim, ove beneficije sada su ukinute za one koji su u zemlji dulje od šest mjeseci. Službeno, ovo bi trebalo stvoriti iste uvjete za sve stanovnike Češke.

Prema češkim stručnjacima, Romi se također osjećaju zakinuti i na tržištu rada. Mnogi vjeruju da češki poslodavci radna mjesta na kojima su zapošljavali Rome sada daju Ukrajincima. "Ukrajinci su na ljestvici društva na višem položaju nego Romi", rekao je socijalni antropolog Matous Jelinek za portal Denik N.

Dezinformacije iz Rusije

Povrh svega, kako za DW kaže predstavnica vlade za romsku manjinu Lucie Fukova, proruske skupine posebno su ciljale Rome kako bi širile dezinformacije i mržnju protiv Ukrajinaca. Puno je frustracija među Romima, koji se ovdje ionako smatraju građanima drugog reda.

Dezinformacije mogu lako potaknuti antiukrajinsko raspoloženje i na društvenim medijima. I tijekom pandemije korone pripadnici manjine bili su podložni dezinformacijama, dodaje vladina povjerenica. "Sada su kampanje dezinformiranja upravo pronašle novu temu - Ukrajince", rekla je Fukova. Izlaz vidi u promicanju obrazovanja i osposobljavanja romske zajednice. Trebalo je stvoriti uvjete koji bi im omogućili da završe školovanje i upišu visoko obrazovanje.

Lucie FukovaFoto: Regierung der Tschechischen Republik

Stoljetna povijest Roma u Češkoj

U Češkoj živi oko 250.000 Roma. Njihova prisutnost u zemlji dokumentirana je od ranog 15. stoljeća. Ali povijest njihove diskriminacije jednako je stara. Tijekom Drugog svjetskog rata većina su postali žrtve njemačkog progona. Samo oko 600 ih je preživjelo logore smrti. No nakon rata njihov se broj ponovno naglo povećao - između ostalog i kao posljedica prisilnog preseljavanja i useljavanja s istoka tadašnje Čehoslovačke i susjednih zemalja.

Čak i tijekom komunističke ere Romi su se suočavali s velikom diskriminacijom, a nakon kraja komunističke vladavine često su bili na meti desničarskih ekstremističkih i rasističkih skupina. I danas su socijalno ugroženi i često žive u lošim uvjetima.

“Romi se i dalje osjećaju diskriminiranima u Češkoj”, izjavila je u veljači ove godine povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović. Nasuprot tome, Češka je ponosna na svoje postupanje s velikim valom ukrajinskih izbjeglica. Više od 100.000 Ukrajinaca našlo je posao u Češkoj do proljeća ove godine, a devedeset posto ukrajinske djece (oko 50.000) pohađa češke škole.

Istodobno, vlada je odlučno odbacila navode po kojima će biti manje sredstava za češke građane, uključujući i Rome, zbog tretmana ukrajinskih izbjeglica. "Izdaci za ukrajinske izbjeglice neznatni su u usporedbi s onim što je vlada osigurala češkim građanima tijekom energetske i financijske krize", rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky za DW.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu