„Prestanite s eskalacijom ovog radikalizma jednom za svagda", pozvao je španjolski premijer Mariano Rajoy demonstrante i političke vođe u Kataloniji. „Još nije kasno da se izbjegnu veći problemi." Dok je to govorio, u srijedu navečer sve do ranih jutarnjih sati u četvrtak stotine prosvjednika blokirale su zgradu regionalnog potpredsjednika u Barceloni i tamo zatočili policajce koji su obavljali racije.

Uhićeno je 14 političara Katalonije nakon inzistiranja regionalnih vlasti da 1. listopada održe referendum o neovisnosti unatoč protivljenju Madrida i odluci Ustavnog suda. Priopćeno je i da je policija zaplijenila nešto manje od deset milijuna glasačkih listića.

Vodeći listovi El Pais i El Mundo ocjenjuju da je Madrid zadao veliki udarac organizaciji glasanja. Među uhićenicima je i Josep Maria Jove, potpredsjednik regionalne katalonske vlade. Visoki sud Katalonije je priopćio da su on i drugi visoki uglednici uhićeni na temelju istrage koja je počela još u veljači. Neimenovani izvor iz suda tvrdi da im se na teret stavlja krađa i zloupotreba povjerljivih podataka o španjolskim građanima.

Pregovori sve dalje

„Španjolska vlada je postala sramota za demokraciju", rekao je Carles Puigdemont, šef katalonske vlade. „Nećemo se vraćati u mračna vremena." On je optužio Madrid da uvodi de facto izvanredno stanje kako bi spriječio održavanje referenduma.

Prema izvještajima medija, na prosvjedima su se pojavile prve naznake nasilja nakon što su prosvjedi tjednima bili masovni, ali mirni. Nepoznati počinitelji su ciglom oštetili vrata prostorija katalonskih socijalista, koji su protiv odvajanja od Španjolske. Prosvjeda za neovisnost Katalonije bilo je u drugim gradovima regije, kao i u Madridu. „Ovdje smo više zbog ponosa nego zbog neovisnosti", rekao je 23-godišnji Mark iz Barcelone. „Ako ne dobijemo neovisnost danas, dobit ćemo sutra ili prekosutra."

„Naravno, mogu se oduzeti izborni listići, mogu se zatočiti gradonačelnici koji sudjeluju u referendumu, ali regionalna vlada neće odustati i poslije nekog vremena ponovo će planirati referendum", komentira Günther Maihold, stručnjak za Španjolsku iz berlinske Zaklade za znanost i politiku. On je za radijsku postaju Deutschlandfunk rekao da „Španjolska ulazi u konstelaciju u kojoj su rješenja pregovorima sve manje vjerojatna" iako samo ona mogu pomoći.

Nacionalizam jača

Maihold podsjeća da prema španjolskom Ustavu vlasti u Madridu mogu obavezati regionalne vlasti da provode određene odluke i tako dokinuti svaku autonomiju. To su, ocjenjuje Maihold, povoljni uvjeti za cvjetanje katalonskog nacionalizma. „U katalonskoj vladi su spojene raznorodne radikalne snage koje pokušavaju politički prisvojiti i iskoristiti ovaj nacionalizam. Ponašanje španjolskog premijera Rajoya im ide u prilog jer on ne daje ni naznaku da želi pregovarati. Na kraju krajeva, Katalonija ima određene argumente, recimo u pogledu financijskog uređenja gdje je susjedna Baskija mnogo bolje tretirana."

Ankete pokazuju da su Katalonci žestoko podijeljeni po pitanju neovisnosti, ali da uvjerljiva većina želi održavanje referenduma. Prema anketi iz srpnja, 49,4 posto Katalonaca je protiv neovisnosti, a 41,1 za. Središnje vlasti u Madridu ukazuju da Ustav ne predviđa mogućnost odcijepljenja i da samo središnja Vlada ima pravo raspisivati referendume.

nr/afp/dpa/dlf