Usred šume u podnožju gore Schauinsland nalaze se zaključana vrata od željeznih šipaka. Na njima plavi znak UNESCO-a. Odatle put vodi ravno u nekadašnji rudnik srebra. Nakon 400 metara dolaze čelična vrata poput trezora. U dva tunela visine oko tri metra postavljeni su metalni regali. Na njima 1400 metalnih kutija. Temperatura je konstantna - 10 stupnjeva. Tu se čuva gotovo čitava kulturna baština Njemačke - na mikrofilmovima.

Milijarda arhivskih snimaka

U međuvremenu je tu skupljeno oko milijardu arhivskih snimaka. I Gradski arhiv iz Kölna posljednjih je godina redovito snimao najvažnije unikate. "Hvala Bogu", kaže Ursula Fuchs iz Savezne ustanove za zaštitu pučanstva, koja je mjerodavna za snimanje i čuvanej mikrofilmova. "Trenutnoimamo ovdje 638 filmova iz Kölna u različitim kutijama. To je oko milijun snimaka."

U kutiji broj 1799. nalaze se brojne snimke unesrećenog kelnskog arhiva. Te kutije smiju biti otvorene samo u posebnim komorama i to kad za to postoje jaki razlozi. Još nije vrijeme za to: "Svi arhivari trenutno rade na raščišćavanju ruševina i spašavanju materijala od kiše i podzemne vode. Još nitko nije došao na ideju da se bavi time, što se sve nalazi na ovim sigurnim filmovima", kaže Ursula Fuchs.

Sigurno je da se tu čuvaju građevinski planovi kelnske katedrale, svjetski poznata jamstva hanzeatske udruge, vjerojatno i neki unikati iz carwskog vremena i ostavština kompozitora Jacquesa Offenbacha.

I urušeni Gradski arhiv surđivao

Središnje mjesto za čuvanje kulturnih dobara ustanovljeno je 1974. godine. Ideja je nastala još pedesetih godina, u vrijeme Hladnog rata i straha od atomskog napada. Prema Haškoj konvenciji iz 1954. godine takav bunker za čuvanje kulturnih dobara mora biti daleko od gradskih središta i preko njega ni u miru ni u ratu ne smiju prelijetati zrakoplovi.

Ustanova koja godišnje dobiva oko 3 milijuna eura iz saveznog proračuna prisno surađuje s pokrajinskim muzejima. Stručnjaci se slažu da je mikrofilm dobro rješenje za takve svrhe, bez obzira na novije tehničke mogućnosti. Jer, on u ispravnim uvjetima čuva informacije i 500 godina. "Mikrofilm je jedini medij koji tako dugo možete konzervirati bez promjena. I kasnije ga možete čitati uz pomoć povećala i svjetiljke. Nosači podataka, od disketa do DVD-a nisu tako dugovječni da bi im se moglo povjeriti ove važne informaicje", kaže Ursula Fuchs.

Autor: Hans-Peter Frick / Anto Janković

Odgovorni urednik: A. Šubić