1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ObrazovanjeNjemačka

Nasilje u njemačkim školama: napadi na nastavnike

Volker Witting
4. rujna 2023

Prijetnje, maltretiranja, batine. Mnogim nastavnicima se prijeti tijekom nastave. Izlaz stručnjaci vide u više nastavnog osoblja.

Djeca u učionici napadaju nastavnicu
Nastavnici na udaruFoto: Imago Images/imagebroker

Ljetni praznici u gotovo svim njemačkim saveznim pokrajinama su završeni. Učionice se opet pune. No to bi također moglo vratiti nasilje u škole čak i protiv učitelja. Podaci su alarmantni, a stanje u školama je "strašno", kaže Gerhard Brand u razgovoru za DW. On je nacionalni predsjednik drugog najvećeg sindikata učitelja Udruge za obrazovanje i odgoj (VBE). Udruga je prošle jeseni naručila reprezentativnu studiju u kojoj su ispitani direktori škola. U središtu istraživanja: nasilje nad učiteljima.Zaključak: ono je u porastu.

Gotovo dvije trećine ispitanih direktora škola izjavilo je da je u njihovim školama u posljednjih pet godina bilo slučajeva psihičkog nasilja. Na primjer prijetnji ili uznemiravanja. Fizički napadi na nastavnike dogodili su se u gotovo trećini svih ispitanih škola. Državni ured kriminalističke policije u Donjoj Saskoj, na primjer, zabilježio je 30-postotni porast prekršaja koji uključuju tjelesne ozljede nastavnika u 2022. u usporedbi s prethodnom godinom. Slična je situacija i u istočnoj njemačkoj pokrajini Saska-Anhalt. Tamošnje Ministarstvo unutarnjih poslova evidentiralo je 104 kaznena djela protiv nastavnika. Od toga su 43 bila napadi, a 45 prijetnje.

Još prije nekog vremena profesor koji je htio ostati anoniman ispričao je za Deutsche Welle što mu se dogodilo na satu njemačkog kada je pokušao riješiti sukob između dva učenika. Jedan od njih uzeo je skalpel koji je bio ranije korišten na nastavi likovnog. "Tada je drugog učenika napao skalpelom i glasno vikao da će ga ubiti."

Učitelj je stao između učenika i pokušao posredovati. „Onda je mene napao skalpelom jer je bio toliko ljut da je morao nekoga ubosti", kaže on. Učitelj je lakše ozlijeđen, ispričao je za DW. "Nije to bio ni mali učenik, mi smo u srednjoj školi. Bila je to teška situacija", kaže učitelj.

Gerhard BrandFoto: Klaus Bambach

Nasilje svakodnevno

Međutim, ovaj slučaj ipak ne pokazuje nešto što se „svaki dan doživljavamo u školama", komentira čelnik učiteljskog sindikata Brand. Ipak, kaže on, statistika je samo "vrh ledenog brijega". "Može se pretpostaviti da je broj neprijavljenih slučajeva puno veći", dodaje on. Nasilje nad nastavnim osobljem i dalje je tabu tema. Mnogo je ljudi "koji se ne usuđuju govoriti o nasilnim incidentima u školama", kaže Brand.

Školski psiholog Klaus Seifried situaciju u njemačkim školama ne vidi tako dramatično. On vjeruje da se broja slučajeva nasilja zapravo i ne povećava. Seifried je bio školski psiholog 26 godina i zamjenik je predsjednika za školsku psihologiju u Profesionalnoj udruzi njemačkih psihologa. “Riječ je o tome da to ljudi danas pomnije promatraju i više govore o tome”, kaže on za DW. Seifried vidi još jedan razlog stanovite eskalacije u školama: smjenu generacija u nastavnom kadru. "Mnogi su učitelji još uvijek neiskusni i ne znaju kako se nositi sa sukobima. Čimbenici stresa za učitelje su se povećali zbog nedostatka nastavnika i povećanog broja radnih sati", kaže on.

Veliki nedostatak nastavnika

Prema navodima Konferencije ministara obrazovanja, procjenjuje se da će u Njemačkoj do 2025. nedostajati 25.000 učitelja. Udruga učitelja VBE čak procjenjuje nedostatak od 50.000. Prema istraživanju udruge učitelja VBE, 69 posto svih školskih uprava žali se na očigledan nedostatak učitelja. „To je ključni problem", objašnjava član uprave VBE-a Brand. Intenzivniji nadzor učenika od strane više nastavnog osoblja bi, prema njegovom mišljenju, smanjio agresiju u razredima. Samo, prema Brandovim riječima, više nastavnog kadra neće biti u dogledno vrijeme.

Klaus SeifriedFoto: privat

Katalizator pandemija koronavirusa

U tri godine pandemije korone od 2020. do 2023. stanje u školama ponovno se pogoršalo, pokazuje istraživanje udruge učitelja VBE. Za to vrijeme učenici i roditelji bili su pod posebnim psihičkim pritiskom. Društveni život bio je moguć samo u vrlo ograničenoj mjeri. Frustracija se često ispoljavala u školskom kontekstu, kažu stručnjaci. Školski psiholog Klaus Seifried navodi: "Tijekom razdoblja korone bilo je naravno učenika koji su živjeli bez poštivanja pravila, samo ispred televizije ili računala." Sindikalist Brand to sažima: "Tijekom pandemije korona, početna solidarnost pretvorila se u sve veću agresivnost.”

No nisu samo učenici, nego prije svega roditelji pridonijeli većem nasilju i rušenju granica u školama tijekom pandemije. Prema istraživanju VBE-a, u pokrajini Tirinškoj 56 posto slučajeva izravnog psihičkog nasilja i 70 posto slučajeva internetskog nasilja u godinama pandemije poteklo je od roditelja. Cilj su bili učitelji koji su inzistirali na poštivanju pravila protiv širenja pandemije. Učitelji opisuju kako su, na primjer, tada bili optuženi da školu vode nacističkim metodama. Jedan je učitelj prijavio da su ga udarali nogama u bedra i trbuh.

Škola kao ogledalo sve brutalnijeg društva

Činjenica da je sve više slučajeva nasilja nad nastavnim osobljem posljedica je i promjena u društvu. I tu možete vidjeti, prema riječima šefa VBE Branda, "da je spremnost za korištenje nasilja i brutalnosti u porastu. U međusobnom ophođenju jasno se gubi poštovanje, spremnost na pomoć i prijateljstvo." Ipak, rezignacija nije opcija, kaže školski psiholog Seifried. On ima recept protiv nasilja u učionicama: "Učitelji trebaju uspostaviti pozitivan, konstruktivan odnos s učenicima, postaviti granice i pružiti im podršku; i to s pozitivnim autoritetom."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu