Novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte označio je potporu Ukrajini kao prioritet. On je u izjavi povodom preuzimanja dužnosti naglasio da vojni savez također mora učiniti više za kolektivnu obranu i odvraćanje, povećati izdvajanja za obranu i proširiti partnerstva s trećim zemljama, uključujući i one na Dalekom istoku.

Osvrćući se na američke izbore početkom studenog, bivši nizozemski premijer je rekao: "Nisam zabrinut, vrlo dobro poznajem oba kandidata."

Trideset i dvije zemlje članice NATO-a u lipnju su postigle dogovor o Rutteovom imenovanju. Njegovi zadaci na dužnosti glavnog tajnika uključuju koordinaciju vojne pomoći i posredovanje između država članica u slučaju nesuglasica. Osim toga, on mora pripremiti europske članice na preuzimanje veće odgovornosti.

Rutte je ovoga utorka na svečanoj ceremoniji simbolično preuzeo dužnost od dosadašnjeg glavnog tajnika Jensa Stoltenberga. Ovaj 65-godišnji Norvežanin bio je na čelu Saveza deset godina, a ubuduće će vjerojatno voditi Minhensku sigurnosnu konferenciju.

Najgore iskustvo: ruski napad na Ukrajinu

Jens Stoltenberg je, prije nego što je 1. listopada 2014. došao na čelo NATO-a, dva puta bio premijer Norveške. Već tada se iskazao na međunarodnoj diplomatskoj sceni svojim prijateljskim i otvorenim vođenjem politike.

Na pitanje što je bilo njegovo najgore iskustvo u proteklih deset godina, Stoltenberg je nedavno bez razmišljanja naveo jutro 24. veljače 2022., kada je postalo jasno da je Rusija noću napala Ukrajinu. "Bili smo šokirani, ali ne i iznenađeni", rekao je. "Već smo ranije imali vrlo precizne informacije o invaziji."

Povijesne promjene u europskoj sigurnosnoj arhitekturi

Stoltenbergov mandat obilježile su povijesne promjene u sigurnosnoj arhitekturi Europe, kao i najveće vojno jačanje NATO-a na kontinentu. Kao odgovor na ruski agresorski rat, države članice prebacuju borbene jedinice s nekoliko tisuća vojnika na istočnu granicu, od Litve, gdje predvodi njemačka vojska, do Rumunjske na jugoistoku. Gotovo pola milijuna vojnika stavljeno je u visoku pripravnost, dok ih je prije početka rata u Ukrajini bilo tek nekoliko tisuća.

Također, Putinova invazija potaknula je promjene u nabavi oružja i opreme za potrebe vojske. Prije invazije, prema podacima NATO-a, samo su tri članice ispunjavale cilj da se dva posto BDP-a troši za obranu, dok danas 23 zemlje izdvajaju najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda za obranu. Među njima je i Njemačka.

Kritika Njemačkoj zbog ovisnosti o ruskom plinu

U retrospektivi, Stoltenberg žali što su promjene došle tek nakon ruskog napada, a ne prije. Saveznici su trebali ranije vojno ojačati Ukrajinu, to je njegov zaključak. Norvežanin je previše diplomat da bi otvoreno optužio pojedine zemlje zbog njihovih propusta.

Zato je još neobičnije što je uoči isteka svog mandata na oproštajnoj priredbi German Marshall Fund Foundation u Bruxellesu indirektno prozvao Berlin. "Sloboda je važnija od slobodne trgovine", rekao je Norvežanin i potom objasnio na što konkretno misli: "Nije prošlo puno vremena otkako su neki saveznici smatrali da je plin iz Rusije isključivo gospodarska tema." To je bila pogrešna procjena, naglasio je on.

Kritike zbog njemačke ovisnosti o ruskim isporukama plina postajale su sve glasnije još od 2017., a i EU je upozoravao. Vlada pod vodstvom Angele Merkel odbacivala je sve sumnje i predstavljala Sjeverni tok ne samo kao jezgru pouzdane i povoljne opskrbe energijom, već i kao doprinos očuvanju mira kroz dobre trgovinske odnose.

Danas, u trećoj godini rata, Njemačka je među zemljama koje Stoltenberg posebno hvali zbog njihove vojne pomoći Ukrajini.

Vješt diplomat

Norvežanin je deset godina vodio NATO pod motom održavanja jedinstva. Povijesni izazovi ukrajinskog rata zasjenili su pojedine prijepore u samom savezu. U srpnju 2018. Donald Trump dolazi na NATO-ov summit u Bruxelles i razmatra izlazak SAD-a iz Saveza – jer, kako je rekao, Europljani premalo izdvajaju za obranu.

Stoltenberg je spretnom diplomacijom iza kulisa spriječio skandal. Njegovo vođenje summita dovelo je do toga da su se Europljani obvezali na veća izdvajanja, a Trump je otišao zadovoljan.

Napadi na NATO nisu dolazili samo iz Washingtona. Francuski predsjednik Emmanuel Macron proglasio je NATO "klinički mrtvim" 2019. u intervjuu za Economist. Stoltenberg je na ove optužbe reagirao smireno i umjesto konfrontacije pokrenuo proces reformi.

"NATO je velika obitelj"

Međutim, norveški glavni tajnik nije imao mnogo uspjeha u sprječavanju samostalnih poteza turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Protupravni napadi Turske na sjever Sirije, zveckanje oružjem u istočnom Mediteranu do ruba rata, kupnja ruskih protuzračnih sustava S-400 i drugi ustupci u korist Putina – Stoltenberg je godinama šutke pratio Erdoganove provokacije.

Jedan je razlog to što je Turska strateški nezamjenjiva na jugoistočnom krilu saveza. Drugi je banalniji: vrlo ograničena moć glavnog tajnika NATO-a. U Bruxellesu kažu da je ta funkcija više "tajnik" nego "general", što su osjetili i Stoltenbergovi prethodnici.

Najveći izazov u budućnosti bit će zadržati 32 države članice zajedno, poručuje Stoltenberg svom nasljedniku Marku Rutteu. "NATO je velika obitelj", kaže dosadašnji glavni tajnik. "Ali ponekad je pravi izazov sve članove obitelji učiniti zadovoljnima."