Martin Schulz doduše jest političar njemačkih Socijaldemokrata, ali se zastupnicima izraelskog parlamenta obratio u svojstvu predsjednika Europskog parlamenta. On se u svom govoru osvrnuo na dugu i duboku sponu koja veže Europu i Izrael, ali se ipak usudio dotaknuti i neka neugodna pitanja.

Obzirom da je prije Izraela posjetio i Palestinska područja, Schulz je podsjetio i izraelske zastupnike kako i Palestinci žele "živjeti u miru i imati neograničenu slobodu kretanja“. No ona im je u Gazi zabranjena, rekao je on. I dok je već ta izjava izazvala napetost u dvorani Kneseta, žestoki prosvjedi su uslijedili nakon što je Schulz ispričao pitanje jednog palestinskog mladića: "Kako je moguće da Izraelci smiju koristiti 70 litara vode dnevno, a Palestinci samo 17?“

Bura prosvjeda u Knesetu

To je izazvalo pravi metež u dvorani parlamenta uz bučne povike kako Schulz "govori laži". Zastupnici desničarske vjerske stranke "Židovska kuća" (haBajit haJehudi)predvođeni predsjednikom stranke i ministrom gospodarstva Izraela Naftalijem Bennettom su demonstrativno napustili dvoranu, a žestoke reakcije su se čule i od ostalih, mahom konzervativnih stranaka bliskih ekstremnim stajalištima židovskih nacionalista.

I izraelski premijer Benjamin Netanjahu je demonstrativno uskratio pljesak Schulzu nakon njegovog obraćanja i optužio ga za jednostran pogled na bliskoistočni sukob. Netanjahu je upozorio Schulza kako "podcjenjuje prijetnje" s kojima je Izrael suočen i "kao i brojni Europljani, selektivno promatra“ zbivanja na Bliskom istoku.

Napadi na predsjednika Europskog parlamenta su se nastavili i u izraelskim medijima i u obraćanjima nekih izraelskih političara. Ministar gospodarstva Bennett je na svojoj stranici još jednom ponovio kako "ne prihvaća laži jednog Nijemca" i zatražio ispriku Schulza.

Martin Schulz tvrdi kako se neće i kako se nema zašto ispričati, a novinaru lista "Die Welt“ je priznao i kako je bio "iznenađen i pogođen grubim kritikama, jer ja sam održao govor koji je bio proizraelski“. Schulz smatra da oni, kojima je smetao njegov govor, pripadaju tvrdolinijašima u izraelskoj politici koji ionako "na svaku kritiku odgovaraju na ovaj način. Na isti način su napali i američkog ministra vanjskih poslova Johna Kerryja“, smatra Schulz.

"Vrlo lijep i vrlo dobar govor"

Ipak, Schulza se osobito dojmilo što velik broj zastupnika ne samo da nije sudjelovao u prosvjedima, nego su ga nagradili izdašnim pljeskom i to stojeći. Među njima je bilo i više članova vlade, a Schulz je i na početku i još jednom na kraju zahvalio izraelskim zastupnicima što su mu dozvolili da govor održi na njemačkom jeziku.

Jer, ekstremne stavove nipošto ne dijele niti svi izraelski političari i uglednici. Vođa izraelske oporbe Jizchak Herzog iz Radničke stranke je ponašanje zastupnika stranke "Židovska kuća" na izraelskom radiju nazvao "sramotnim i skandaloznim“ i dodao: "Mi poznajemo Martina Schulza kao branitelja izraelske pozicije koji to čini i u Europskom parlamentu.“

Govor Schulza u Knesetu je pohvalio i bivši veleposlanik Izraela u Njemačkoj Avi Primor i nazvao ga "vrlo lijepim i vrlo dobrim govorom". U razgovoru za njemačku radio-postaju Deutschlandfunk je objasnio kako su ekstremisti iskoristili "jednu malu grešku" kao izgovor da izazovu nerede.

Naime, Schulz je priznao kako nije provjerio navode palestinskog mladića, makar je jedna neovisna organizacija za ljudska prava objavila kako Izraelci troše tri i pol puta više vode nego Palestinci u području Zapadne obale. Drugim riječima, ako Palestinci troše 17, onda Izraelci ne troše 70, nego "samo" šezdeset litara pitke vode i to je sva neistina koja se omakla Schulzu. Međutim, Svjetska banka je 2009. objavila podatak da iz zajedničkoga rezervoara podzemnih voda Izraelci crpe 86 posto, a Palestinci 14 posto.

Europa može biti neugodna

Ali zanimljiv je i odgovor bivšeg izraelskog veleposlanika u Njemačkoj, zašto je došlo do tako burne reakcije na Schulzov govor. "Zato jer se Izrael boji Europe", tvrdi Primor. Naseljenici i radikalni političari Izraela dobro znaju kako je Europa izuzetno važan trgovinski partner Izraela. U Europskom parlamentu je već bilo riječi o statusu povlaštenog trgovinskog partnera kakav ima Izrael i problemu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Izraela u Europsku uniju.

Naime, uvoz iz Izraela ne podliježe carinama, ali uvoz iz Palestinskih područja - podliježe! A obzirom da mnogo od te robe dolazi iz židovskih naselja na Palestinskim područjima, onda je to i kršenje trgovinskih sporazuma Izraela s Europom.

Ipak, na pitanje novinarke Deutschland Radija, može li Europa tom svojom gospodarskom snagom navesti Izrael na drugačiju politiku, Primor je jasan: "Ne vjerujem, jer na koncu sve ovisi o Americi. Što učini SAD prema Izraelu, to će učiniti i Europska unija."