Sebe nazivaju „Nacionalistički pokret", „Konzervativna Rusija" ili jednostavno „Konzervativci" – radi se o nekoliko desetina manjih grupa koje se mogu pripisati spektru ruske nacionalističke desnice. Neke od njih podržavaju Kremlj. Neke se dragovoljno bore u Ukrajini na strani ruske vojske. Pripadnici drugih skupina su pak kritični prema Kremlju.

A koliko su desničarski ekstremisti podijeljeni, vidjelo se još 2014. godine, kada su zauzeli vrlo različite stavove o proeuropskom pokretu Majdan u Ukrajini i tadašnjem rastućem sukobu u regiji Donbas. Rat Rusije protiv Ukrajine dodatno produbljuje podjelu među nacionalistima - kada su moskovske trupe izvršile invaziju na Ukrajinu 24. veljače, neki desničarski ekstremisti su odmah krenuli u rat, dok drugi i dan-danas osuđuju invaziju.

Navodno beznačajni desničari

Prema aktualnom izvještaju Moskovskog centra za proučavanje rasizma (SOVA), ekstremno desničarske grupe danas nisu česta pojava u Rusiji. Ali to je i zato što Kremlj ne tolerira nikakvu vrstu protivljenja: ulični protesti su dugo bili zabranjeni, navodno zbog koronavirusa. Međutim, službenog odobrenja za nacionalističke ruske marševe nije bilo od 2019. Web-stranica nacionalista „Sputnjik i Pogrom" je blokirana, a poznatog ekstremista Dmitrija Djomuškina su zatvorili na više od dvije godine.

Iako su skoro sve nacionalističke organizacije praktički u potpunosti razbijene od strane Kremlja, ideje koje propagiraju doista odražavaju raspoloženje Rusa, mišljenja je Lev Gudkov, šef ruskog „Levada centra" - instituta za ispitivanje javnog mnijenja, koji je od 2016. od ruskih vlasti klasificiran kao takozvani „strani agent".

Prema njegovim riječima, Rusi nisu prijateljski naklonjeni prema ljudima iz drugih etničkih zajednica. Kao primjer može poslužiti desničarska online-zajednica „Muška država”. Ona se zalaže se za patrijarhalni, nacionalistički pogled na svijet. Veliki odjek je izazvala u ljeto 2021. kada je podgrijala atmosferu protiv reklame za azijski lanac restorana Tanuki s modelima afričkog podrijetla i zastavama duginih boja, koje su simbol LGBTQ-populacije. A same restorane "napali” su lažnim narudžbama i negativnim kritikama. Bilo je i telefonskih pozive s prijetnjama bombom.

To je neka vrsta „neagresivnog, svakodnevnog rasizma", kaže Gudkov. „Ovo nisu nacionalisti koji inzistiraju na superiornosti bijele rase. Oni predstavljaju ideju nacionalno-demokratskog sustava."

Podijeljeni zbog rata

Ali, malo je jedinstva oko toga kako bi to zapravo trebalo sve izgledati. Ovaj raskol lišava nacionaliste mogućnosti da djeluju kao jedinstveni blok, objašnjava Vera Alperovič, stručnjakinja Centra SOVA i koautorica izvještaja „Ksenofobija, sloboda savjesti i anti-ekstremizam u Rusiji 2021. godine".

Jedna od najpoznatijih prokremaljskih nacionalističkih grupa je, kako ona sama sebe naziva, „diverzantsko-izviđačka grupa - Rusič'”. Prema mišljenju Vere Alperovič, to su neonacisti koji koriste odgovarajuće simbole, uključujući kukasti križ i brojčanu šifru "14/88", koja predstavlja hommage "bijeloj rasi" i Adolfu Hitleru.

U sastavu borbene jedinice „Rusič” u Ukrajini se trenutno bori nekoliko članova glazbene skupine „Ruska zastava”. Vođa benda Jevgenij Dolganov objasnio je u intervjuima da njegova grupa želi propagirati nacionalno-patriotske ideje među mladima. U vezi s optužbama za neonacizam i fašizam, on je za DW citirao dijelove iz svog „programskog teksta" : „Mi nismo fašisti. Mnogo smo gori. Još gore za naše neprijatelje! Mi smo normalni muškarci i žene koji žele živjeti u svojoj zemlji i odgajati djecu (dječake i djevojčice), u skladu s njihovim tradicijama."

Dolganov je uvjeren da Rusija koristi rat kako bi spriječila „nametanje lažnog, ukrajinskog, rusofobnog identiteta ruskom narodu Ukrajine". Prema Dolganovu, cilj desničarskog pokreta je „borba protiv nepravde, razmjene stanovništva i za prosperitet". Sve se to može izraziti „sjajnom formulacijom", kaže on: „Za našu budućnost i budućnost naše bijele djece".

Nacionalisti protiv Putinovog „ruskog svijeta"

U međuvremenu, među onima koje sociolog Gudkov naziva nacionalnim demokratima, mnogi su se izjasnili protiv rata Rusije protiv Ukrajine. Jedan od njih je i ranije zatvoreni Dmitrij Djomuškin. „Bataljun 'Rusič', kao i 'Carsku legiju‘, predvodi jedan od mojih bivših boraca", kaže Djomuškin. On sebe danas vidi kao „tradicionalnog nacionalistu". Nekada je organizirao "Ruske marševe" i vodio nekoliko desničarskih grupa koje su vlasti kasnije okarakterizirale kao ekstremističke. On je na društvenim mrežama kritizirao rusku invaziju na Ukrajinu kao „bratoubilački rat” i zbog toga pozvao na njegovo okončanje.

Nakon što su ruske vlasti zabranile Djomuškinove organizacije, a on sam osuđen 2017. godine jer je rekao „Rusiji je potrebna ruska državna sila", Djomuškin više ne vjeruje Vladimiru Putinu – i više ne vjeruje u njegovu viziju izgradnje „ruskog svijeta". To je shvaćanje Rusije kao jedinstvene nezapadne civilizacije. Nejasno je što točno Kremlj unosi u Ukrajinu sa svojim „ruskim svijetom", kaže Djomuškin, dodajući: „Korumpirani sudovi, neizabrane moćne vlade, cenzura, ograničenja, kazneni zakoni i zabrane? Zato idu tamo s tenkovima, a ne s idejama".

„Rusija za Ruse" postaje sve popularnija

Iako ruski nacionalisti među borcima u Ukrajini privlače pažnju medija, njihove skupine u Rusiji nisu brojčano velike. Prema promatračima, desničarske organizacije i stranke u Rusiji više nisu toliko popularne i utjecajne kao početkom ovog stoljeća.

Stručnjakinja iz Centra SOVA, Vera Alperovič kaže da je broj aktivnih članova nacionalističkih grupa mali. Također nema „velikih zvijezda na ultradesnom nebu", dodaje. Po njezinom mišljenju, to je zbog praktično nepostojećeg političkog života u zemlji. Međutim, Gudkov ističe da je prošle godine parola „Rusija Rusima” dosegla najveću razinu popularnosti u posljednjih 30 godina.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu