Njemački kancelar Olaf Scholz je, barem prije razgovora, bio dobro raspoložen pod toplim jesenskim suncem Granade gdje su predsjednici država ili vlada Europske unije ostali čavrljati o onome što ih muči „bez pritiska da se donese nekakva odluka“, objasnio je Scholz. Predsjedavajući Europskog vijeća Charles Michel je temu razgovora sažeo u tri pitanja: „Što želimo zajedno učiniti? Kako želimo to provesti? I kako to možemo platiti?“

A to je onda bila prilika da i predsjednici država ili vlada članica budu još jasniji u svojim izjavama nego što bi to bilo uobičajeno na diplomatskom parketu. Na prvom mjestu je tu svakako pitanje migranata, a mađarski premijer Orban nikako nije mogao „progutati“ što je bio nadglasan u novom migracijskom paketu EU koji bi se mogao sažeti kako će članice ili primati migrante, ili će plaćati za njihovo zbrinjavanje u drugim državama. Mađarski premijer Orban se osjeća „pravno silovan“ takvom odlukom većine članica, a i poljski premijer Mateusz Morawiecki tu govori o „diktatu iz Bruxellesa i Berlina“ kojem se njegova zemlja „neće pokoriti“. I dodaje kako „mnogi" u Uniji misle kao i on.

Kad ih spašavate, onda ih i primite

Na pitanje je li kompromis uopće moguć, njemački kancelar odgovara kako „smo svi odrasli ljudi“, ali i dodaje kako „neće više ići“ da neke zemlje migrante tek šalju dalje u Njemačku bez da išta učine same. Njemačka je prošle godine zaprimila preko 240 tisuća zahtjeva za azil, a Mađarska ravno – 46. No Scholz je ipak morao priznati kako ima nešto istine u optužbi talijanske premijerke Giorgie Meloni kojoj su dojadili spasilački brodovi njemačkih nevladinih organizacija koji sakupljaju migrante na pučini Mediterana i dovoze ih u Italiju.

Najviše je srdita što Njemačka i novčano podupire te nevladine organizacije i Scholzu je jasno rekla: ako ih vi sakupljate, onda ih izvolite i uzeti u Njemačku. Tu se Scholz morao opravdavati kako je doista tu riječ o nekih 2 milijuna eura potpore, ali taj novac je tim organizacijama dao parlament, a ne njegova vlada. Ipak, obećao je „prekinuti“ takvu potporu makar mu mora biti jasno kako će zbog toga biti i svađe, osobito s njegovim koalicijskim partnerom, strankom Zelenih.

„Odlučujemo mi, a ne šverceri"

No koliko god je humano spašavati te nesretnike iz životne opasnosti, toliko je jasno i kako šverceri ljudima ciljano šalju olupine krcate migrantima kad znaju da je na pučini brod neke od tih organizacija koje svoju djelatnost javljaju medijima. Nije nesporna i želja EU postići sporazum s tranzitnim zemljama neka onda one obave „prljav posao“ zaustavljanja rijeke migranata, makar je Tunis nedavno odustao od takvog sporazuma s EU vjerujući kako je tu premalo dobio od Europe.

Već i takva praksa je veoma upitna obzirom na međunarodne konvencije o migrantima i izbjeglicama, no predsjednica Komisije Ursula von der Leyen tvrdi kako EU „ispunjava“ međunarodne obaveze, „ali kako ćemo mi Europljani odlučivati, tko će i pod kojim uvjetima dolaziti u Europu, a ne šverceri i trgovci ljudima."

Velike promjene kod velikog proširenja

I kod druge zadaće Europske unije, velikog proširenja koje se najavljuje već u sljedećih sedam godina je među europskim čelnicima bilo više zabrinutih lica nego optimizma. Njemački kancelar Scholz doduše upozorava kako je nakon 20 godina obećanja došlo vrijeme da se šest država zapadnog Balkana konačno prihvate u europsku obitelj, ali odmah i dodaje kako je to moguće „naravno samo ako ispune odgovarajuće kriterije.“ Jer ne treba niti spominjati trenutno stanje u Kosovu i u Republici Srpskoj gdje se opet čuju nacionalistički poklici, to baš ne izgleda vjerojatno.

No tu su i posve praktični problemi novog proširenja, osobito s takvom golemom zemljom kao što je Ukrajina. Tu se onda nameću problemi i potpore ratom razorene zemlje gdje će lako i članice koje su do sad više primale iz Unije nego što su tamo plaćale – kao što su Španjolska i Grčka, ali i kao što su Poljska i Mađarska preko noći postati platiše europskog ujedinjenja.

Jednoglasje još samo za prihvat

Već i oko toga će sigurno biti još vike i dreke, niti Francuskoj neće biti milo shvatiti i kako se onda nužno moraju promijeniti i subvencije za poljoprivredu, a onda su tu i formalne poteškoće. Njemački kancelar dodaje kako više neće biti moguće izmišljati nova europska povjerenstva kako bi svaka članica imala i svog povjerenika u Bruxellesu, a i Njemačka će biti prisiljena još više smanjiti broj svojih zastupnika u Europskom parlamentu. Jer i on bi inače narastao do apsurdnih razmjera.

A koliko god da već i sad Mađarska i Poljska negoduju što su bili nadglasani u pitanju migranata, načelo jednoglasnog odlučivanja će tako postati praktično nemoguće, upozorava i premijer Luksemburga Xavier Bettel: „Ako svi blokiraju teme koje njima ne odgovaraju, tako nećemo nikamo dospjeti. Mi smo u demokraciji i tu se moramo držati pravila."

No kod proširenja Unije je još uvijek načelo kako baš sve članice moraju prihvatiti novog člana europske obitelji. A tu će očito još biti svađe i frustracija.