9,7 posto. To je vrijednost koja niti jednoj stranci ne daje za pravo nazivati se velikom „narodnom“ strankom. A upravo toliko je na pokrajinskim izborima u Bavarskoj ostvarila Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD): najstarija, najbogatija i po broju članova najmasovnija stranka u Njemačkoj. No SPD je ujedno i stranka koja se nalazi u dubokoj krizi koja traje već više od jedno desetljeće.

„Ne možemo se više vaditi na Schrödera"

Mnogi za početak silazne putanje koju SPD doživljava od kraja devedesetih godina okrivljuju tadašnju vladu posljednjeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera i njegove socijalno-gospodarske reforme koje su s jedne strane omogućile oporavak njemačke privrede, ali su s druge strane podijelile stranku i otjerale mnoge birače šokirane socijalnim rezovima koje je ova reforma donijela. No unutar same stranke ima mnogih koji smatraju da se SPD više ne može vaditi na Schrödera i njegovu politiku. Među njima je i socijaldemokratski zastupnik parlamenta Sjevernog Porajnja i Vestfalije hrvatskog porijekla Gordan Dudaš. „Schröderove reforme su uvedene početkom prošlog desetljeća. SPD nije zbog toga u krizi. Mi jednostavno do dan danas nismo pronašli odgovore na pitanja koja muče birače“, kaže Dudaš u razgovoru za DW. On je jedan od onih članova SPD-a koji su se protivili ponovnom ulasku stranke u novu vladu Angele Merkel. I sada se njegovo mišljenje razlikuje od onog koje zastupa predsjedništvo stranke koje i dalje pod svaku cijenu želi ostati u vladi, bez obzira na to što SPD kao manji partner sve više gubi profil.

On izlaz za svoju stranku vidi u radikalnom i bolnom potezu: izlasku iz vlade, odlasku u oporbu i pokušaju obnove stranke. „SPD će samo tako biti u stanju vratiti se svojoj politici i biračima pružiti odgovore na mnoga goruća pitanja“, zaključuje pokrajinski zastupnik. No to je ono što vodstvo stranke ne želi. Predsjednica stranke Andrea Nahles u nekoliko navrata je optužila saveznu koaliciju za neuspjeh na izborima u Bavarskoj no Dudaš je i po tom pitanju više samokritičan od svoje šefice. „Ja ne bih rekao da je krivnja u Uniji CDU/CSU s kojom SPD koalira na saveznoj razini. Mislim da SPD jednostavno nije dovoljno reagirao na potrebe birača ne samo u Bavarskoj. I to se osvećuje“, smatra poslanik hrvatskog porijekla.

Fenomen kažnjavanja uspješne politike

Minhenski politolog i stručnjak za političke stranke iz CSU-u bliske Zaklade Hans Seidl, Gerhard Hirscher ne vjeruje da će vodstvo SPD-a posegnuti za drastičnim presijecanjem Gordijskog čvora i izići iz koalicije. „To bi bilo ravno političkom samoubojstvu. Ne vjerujem da će vodstvo SPD-a to učiniti. Jer sudjelovanjem u radu vlade, kakva god ona bila, se još uvijek može postići više nego u oporbi“, kaže minhenski politolog za DW. I odmah se nadovezuje na sljedeći politički fenomen koji je primjetan u Njemačkoj posljednjih godina. Iako je gospodarsko stanje u Njemačkoj najpovoljnije u posljednjih nekoliko desetljeća, birači se na biralištima ponašaju drugačije. „Imamo u Bavarskoj fenomen koji pokazuje da je 89 posto građana zadovoljno svojom materijalnom i životnom situacijom općenito. Pa opet stranka koja je posljednjih pet godina na vlasti (Kršćansko-socijalna unija CSU) biva kažnjena s 10 posto glasova manje nego na prošlim izborima. Birači se ne ponašaju racionalno i ne nagrađuju stranke za ono što su učinile dosad nego se orijentiraju prema budućnosti“, kaže Hirscher. To je posebice začuđujuće, kaže ovaj politolog, u Bavarskoj koja se i unutar bogate Njemačke može pohvaliti najvišim standardom i stopom nezaposlenosti od 2,8 posto.

Strah od gubitka blagostanja

S tim fenomenom se bori i Michaela Kaniber, trenutna ministrica poljoprivrede savezne pokrajine Bavarske koja je na izborima u nedjelju ponovno na CSU-ovoj listi izabrana u bavarski parlament. Ova političarka hrvatskog porijekla drastični minus od deset posto svoje stranke objašnjava djelomično krizom u kojoj se nalaze velike narodne stranke diljem Europe ali možda i nedovoljnim reagiranjem na probleme koje muče birače. „Unatoč tomu što Njemačkoj te posebice Bavarskoj ide gospodarski bolje nego ikada, ljudi su nezadovoljni. Mi moramo pronaći načina kako da dođemo do birača. I zapitati se jesmo li možda premalo pozornosti posvetili temama poput zaštite okoliša ili na kraju krajeva i pitanju izbjeglica“, zaključuje pokrajinska ministrica. Ona smatra da bez obzira na to koliko Njemačka dobro stoji, građani ipak osjećaju nesigurnost zbog dolaska velikog broja izbjeglica što uzrokuje strah da bi to moglo utjecati i na njihovo blagostanje. „U predizbornoj kampanji sam u kontaktu s građanima itekako osjetila taj strah“, kaže Michaela Kaniber.

Trend star desetljećima

No kako kaže politolog Hirscher, trend slabljenja dviju velikih stranaka Unije CDU/CSU i SPD-a počeo je, kako kaže Hirscher još u devedesetima kada se na političkoj sceni etablirala stranka Zeleni kojoj se pridružila i istočnonjemačka stranka Ljevica (tada još PDS). Dotada se politički sve okretalo oko Unije i SPD-a te manjeg partnera liberala iz FDP-a koji se malo priklanjao jednoj, malo drugoj opciji i tako odlučivao o tomu tko će upravljati zemljom. Političkom krajobrazu se na saveznoj razini posljednjih godina pridružila i desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD). „Činjenica da je CSU u Bavarskoj preko 160.000 njenih bivših birača sada glasovalo za  AfD-a pokazuje da useljavanje i izbjeglička politika u Bavarskoj igra veliku ulogu“, smatra Hirscher.

No još više birača, oko 170.000, je konzervativni CSU napustilo u smjeru stranke Zeleni koja je i najveći dobitnik izbora u Bavarskoj. To znači da CSU-ovi birači nisu pod svaku cijenu isključivo građani koje isključivo zanimaju teme poput sigurnosti i useljavanja. Još više birača u smjeru Zelenih je došlo iz SPD-ovog tabora. Kod bivših birača CSU-a, njih 220.000 sada je glasovalo za listu Slobodnih birača, ali najveća populacija birača CSU-a čije glasove ta stranka nije dobila je - preminula, njih 240.000, a novih pristaša te tradicionalne stranke ima mnogo manje. Čak i kod bavarskog SPD-a takvo biološko odumiranje nije tako prisutno.

Oči stranaka sada su uprte u sljedeće pokrajinske izbore, one u Hessenu 28.10. Ako i na njima dvije velike stranke vladajuće koalicije prođu kao u Bavarskoj, fotelja Angele Merkel će biti ozbiljno poljuljana a u tom slučaju su izgledni i novi izbori. To je upravo ono što jedan dio SPD-a i priželjkuje: izlazak iz koalicije i novi početak. „Istraživanja su pokazala da SPD ima birački potencijal od 70 posto. Mi samo trebamo pronaći načina kako da ljude vratimo socijaldemokraciji“, zaključuje optimistično Dudaš.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android