Na brdu iznad grada Wertheima jedna od najstarijih ruševina utvrda u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu u večernjim satima obasjana je jakim svjetlom. Tako je danas. Ali prije godinu dana osvjetljenje je bilo ugašeno i ovaj spomenik je bio u mraku - kao i mnogi drugi spomenici kulture i dvorci u Njemačkoj. Nakon što su prestale isporuke ruskog plina, nastala je velika zabrinutost i stupila je na snagu Uredba o uštedi energije.

A što je s predstojećom zimom? Nakon što je uredba istekla u travnju kratkoročne mjere su ukinute i u gradu Wertheimu. „Osim ako se ne donese nova uredba, mjere ne bi trebale ponovo biti vraćene", kaže Natalja Kiefel, šefica gradske uprave za javne zgrade.

„Mjere su izazvale nezadovoljstvo"

Ove općinske mjere uključivale su i snižavanje temperature grijanja u prostorijama, gašenje tople vode u toaletima i ograničeno otvaranje sportskih i višenamjenskih dvorana. Kiefel zna što je to značilo. „Mjere su izazvale nezadovoljstvo mnogih, posebno klubova koji više nisu mogli trenirati u sportskim dvoranama kao obično.“

Preliminarna procjena grada pokazuje da se u općinskim zgradama uštedjelo na potrošnji plina, nafte i peleta oko 21,5 posto, a mjere su rezultirale i uštedom električne energije od oko 12,7 posto. Prema podacima Savezne agencije za mreže, u Njemačkoj je od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. ušteđeno ukupno oko 20 posto plina u usporedbi s prethodnim godinama.

Wertheim se sada želi koncentrirati na srednjoročne i dugoročne mjere, kao što su sveobuhvatna konverzija ulične rasvjete na LED, više fotonaponskih sustava na općinskim zgradama, kod grijanja prelazak na obnovljive izvore energije i proširenje lokalnog snabdijevanja grijanjem.

Ima dovoljno struje

Prema podacima Savezne agencije za mreže, potrošnja plina u Njemačkoj je ostala niska čak i tokom ljetnih mjeseci. Posljednjih tjedana je oko 20 posto ispod prosjeka prethodnih godina. "Ljeti je to uglavnom zbog industrijskih potrošača. Privatna domaćinstva, naravno, ne doprinose mnogo uštedi tokom ljeta", kaže Klaus Müller, šef Savezne agencije za mreže.

Ali kakvi su izgledi za iduću hladnu sezonu? Kada je u pitanju struja, Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) kaže da nema razloga za brigu: „Nema krize električne energije. Navodni nestanci struje izazvani gašenjem nuklearki nisu se dogodili, kako se očekivalo. Njemačka ima dovoljno električne energije i može pokriti snabdijevanje električnom energijom u bilo kojem trenutku vlastitom proizvodnjom." Ona zato ne vidi potrebu za ponovo gašenje rasvjete i ove zime.

Moguća nestašica plina u jugoistočnoj Europi?

Drugačija je situacija s plinom. Opskrba je u velikoj mjeri osigurana za  sljedeću zimu, skladišta su popunjena, a uvoz je također diverzificiran. Na to ukazuju i Kemfert i Savezna agencija za mreže.

Šef Savezne agencije za mreže kaže da je još rano za konačne procjene, jer različiti faktori mogu značajno utjecati na stanje opskrbe. Jedan od faktora može biti vrlo duga, hladna zima. „To uključuje i scenarij izostanka isporuka ruskog plina državama jugoistočne Europe, koje i dalje dobivaju plin preko Ukrajine i kojima bi se u slučaju nestašice plin morao isporučivati preko Njemačke.

Teroristički napadi kao mogući scenarij

Kemfert također upozorava na moguće terorističke akte: „Ako, na primjer, dođe do napada na norveški plinovod ili do drugih tehničkih kvarova na plinovodu, snabdijevanje se mora osigurati prvenstveno LNG plinom. To može biti vrlo skupo, kako za Njemačku tako i za konačne kupce", kaže Kemfert.

I Klaus Müller to smatra mogućim. „Scenariji djelomičnog ili potpunog kvara plinovoda su također zamislivi."

Načelno, samo ušteda na grijanju nije dovoljna. „Potrebno je znatno bolje i prije svega brže saniranje na energetskom području. Energija za grijanje treba se odmaknuti od nafte i plina i prebaciti na sustave grijanja bez emisija štetnih plinova", kaže Kemfert. Poticaji svakako postoje, ali je konfuzija prevelika, kritizira ova stručnjakinja. „Savezna vlada često reagira na želje lobista i čini se da nije pouzdana po ovom pitanju. To živcira ljude u ovoj zemlji i zato bi mogla izostati neophodna tranzicija grijanja."

Zato bi sva domaćinstva trebala štedjeti što više energije za grijanje. To je elementarno. Ekonomistica Kemfert je također kritična prema reguliranju cijene plina. To bi, smatra ona, sugeriralo da je cijena ograničena i zato se ne bi trebalo štedjeti. „Ali upravo to se mora dogoditi", kaže ona.

Fokus na lokalnom planiranju grijanja

Stanovnici Wertheima su optimistični i trenutno se žele koncentrirati prvenstveno na planiranje grijanja u općinama. Plan je predstavljen javnosti prošlog mjeseca. Od listopada ovaj grad ima i menadžera za klimu koji će pomagati kod provedbe općinskih planova za grijanje, objašnjava šefica gradske uprave za javne zgrade Kiefel. Grad također planira svake godine potrošiti 750.000 eura za energetsku obnovu javnih zgrada.

Wertheim želi uspostaviti i sustav za energetski menadžment kako bi se podaci mogli bolje pratiti. Tada možete bolje analizirati potrošnju i vidjeti koje mjere treba poduzeti, kaže Kiefel.

ss/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu