Još prošle srijede (30.5.2012.) je Europska komisija pohvalila Španjolsku zbog njezinih reformi i mjera štednje. Pod uvjetom da „Španjolska smanji prevelike izdatke u svojim regijama i sastavi solidan plan proračuna za iduće dvije godine“, europski povjerenik za ekonomska pitanja Olli Rehn je najavio pomoć: zemlja bi u tom slučaju dobila za štednju godinu dana više no što je prvobitno bilo planirano. To konkretno znači da bi vlada u Madridu tek 2014. morala smanjiti svoj proračunski deficit na manje od tri posto.

Ali u Europskoj Uniji je sve više sumnji u to je li Španjolska uopće u stanju izvući se iz krize vlastitim snagama. Veliki problem predstavljaju banke koje sjede na tzv. trulim kreditima teškima više milijardi eura. U jednu od tih banaka, Bankiu, koja je u međuvremenu djelomično nacionalizirana, morat će se uložiti 23 milijarde eura kako bi se spasila.

Spasiti banke a da se ne upropasti država

„Za Španjolsku to znači da je pet do dvanaest“ ocjenjuje Daniel Gross, direktor „Centra za europske političke studije (CEPS)“ u Brixellesu. On polazi od toga da španjolski bankovni ssustav uskoro više neće biti u stanju refinancirati se, te da će španjolska vlada morati plaćati kamate na dugove koje dugoročno neće moći izdržati.“ U tom slučaju, zemlja bi se našla na rubu ponora. Ipak, smatra Gross, ne bi trebalo napraviti grešku i fond za spas upotrijebiti za financiranje cjelokupne španjolske privrede.

„Europa to sebi ne može dozvoliti, zato što je Španjolska naprosto prevelika,“ upozorava njemački stručnjak. Mora se pronaći put kako bi se španjolskim bankama omogućila rekapitalizacija, a da se pri tome državi ne slomi vrat. „Španjolskim bankama nisu potrebni novi krediti, već svježi kapital. A taj kapital im španjolska država ne može dati, zato što ni sama nema novca,“ ocjenjuje Gross.

Pritisak na vladu u Madridu raste. Financijska tržišta neće moći dugo promatrati državni deficit od osam, devet posto bruto društvenog proizvoda. To znači da nema alternative politici štednje. Njih provesti međutim nije jednostavno - otpor u stanovništvu je vrlo velik, što su pokazali i neredi na demonstracijama početkom ožujka. Osim toga, sindikati su optužili konzervativnog šefa vlade Mariana Rajoya i njegove ministre da pod izlikom provođenja programa štednje u stvari radi na rasprodaji i ukidanju država blagostanja.