U svakodnevici 4.755 kilometara dijeli Lindu Wendt i Moroa Diopa (imena promijenjena). Tolika je naime udaljenost između Njemačke i Senegala. "Ljubav na daljinu je jako teška. Moja supruga mi nedostaje svake sekunde - ujutro, u podne, navečer", kaže Moro Diop.

2020. godine Linda Wendt je bila na odmori uz more u Mbouru u zapadnom Senegalu, gdje živi Moro Diop. "Vidjeli smo se, ludo smo se zaljubili”, kaže ona u zajedničkom Zoom intervjuu. Gledaju se i smiješe.

Stručna praksa u Senegalu, letovi tijekom pauze u semestru - studentica Linda se vraća što češće može. Žele se vjenčati i živjeti zajedno. No tu počinju problemi.

Vjenčanje bez happy enda

Od 2007. preduvjet za dobivanje vize za dolazak supružnika u Njemačku je "jednostavno poznavanje njemačkog jezika", test jezika na razini A1: razumijevanje, govor, čitanje i pisanje. Moro Diop govori francuski i lokalni jezik volof, već godinama radi kao obrtnik. Početkom 2022. daje otkaz i seli se u glavni grad Dakar gdje mjesecima pohađa tečajeve njemačkog jezika na Goethe-Institutu.

Linda Wendt za to vrijeme radi uz studij, financira njegove tečajeve, smještaj, materijale za učenje, privatne satove i troškove interneta. Nabraja sve troškove samo za učenje njemačkog: do sada oko 6.000 eura.

U Mbouru su 2022. rekli sudbonosno "da" i proslavili vjenčanje s obiteljima i brojnim gostima. On je pri tom nosio lentu s bojama njemačke zastave, a ona naramenicu u bojama senegalske. Happy end? Ne baš. Svoju svakodnevicu i dalje dijele preko poruka i video chatova. "Kao iza stakla", kaže Moro Diop.

Ekstremno stresna situacija

Moro Diop već 14 mjeseci uči njemački vokabular i gramatiku. Trenutno pohađa online tečaj njemačkog jezika na Goethe- Institutu. Također dva puta tjedno putuje kako bi posjetio privatnog profesora na Sveučilištu u Dakaru: četiri puta po 90 kilometara u skupnom taksiju, svako putovanje traje dva do tri sata, a čak i dulje kad su prometne gužve. Tjednima je učio dva do tri sata svake večeri sa suprugom preko video chata.

No: „Ispiti su zahtjevniji od nastave", kaže on. Tri puta nije prošao. 27, 37, 40 - svaki put dobiva sve više bodova, ali ne i potrebnih 60. „Test iz njemačkog za njega je izuzetno stresna situacija“, kaže zabrinuta supruga.

Visoka stopa padanja na jezičnim testovima

Goethe-Institut o testu A1 piše: „U pisanom ispitu slušate kratke svakodnevne razgovore, privatne telefonske poruke ili objave preko javnog razglasa i radite na njima... Ispunjavate jednostavne obrasce i pišete kratki osobni tekst u vezi svakodnevnih situacija."

No ako ne živite u Njemačkoj, ne poznajete svakodnevni život i tada je teško odgovoriti na pitanja o njemu. Mnogi ne uspiju. Godine 2021. tri četvrtine sudionika u Senegalu palo je na testu jezika razine A1 na Goethe-Institutu, što je najlošiji rezultat među 30 najvažnijih useljeničkih zemalja. U 2022. više od 50 posto polagača nije uspjelo. Samo u Etiopiji, Meksiku i Gani su rezultati još lošiji.

Koalicijski sporazum: jezični test nakon dolaska u Njemačku

"Više od 10.000 supružnika svake godine padne na potrebnim testovima jezika u inozemstvu i stoga ne mogu doseliti k svojim partnerima u Njemačkoj." Tim podatkom je  2022. oporbena stranka Ljevica obrazložila nacrt zakona koji predviđa da se potvrda o znanju jezika može steći nakon dolaska u Njemačku. „Najbolje mjesto za učenje njemačkog je u Njemačkoj", kaže Ljevica.

2022. više od 12.000 polaznika u inozemstvu iz 30 najvažnijih zemalja podrijetla,  dakle više od svakog trećeg, nije položilo ispit A1. Bez položenog jezičnog ispita nema vize. Prema njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, 8.000 do 10.000 zahtjeva za vizu za supružnike je odbijeno ili povučeno u posljednjih nekoliko godina.

Zakonski prijedlog stranke Ljevica nije prošao u parlamentu. No u koalicijskom sporazumu aktualne koalicijske vlade socijaldemokrata (SPD), Saveza 90/Zelenih i liberalnog FDP-a stoji: "Osobe koje dolaze u Njemačku u svrhu spajanja obitelj tj. zajedničkog života sa supružnicima mogu pružiti potrebnu potvrdu o znanju jezika i odmah po dolasku."

U prosincu je vlada odlučila olakšati spajanje obitelji no samo za stručnu radnu snagu. Njihovi bračni partneri mogu ući u zemlju i bez prijašnjeg položenog jezičnog ispita.

Gülistan Yüksel iz zastupničkog kluba SPD-a najavljuje zakonske promjene koje će omogućiti useljavanje i supružnicima.

Swenja Gerhard, odvjetnica i savjetnica u Udruzi dvonacionalnih obitelji i partnerstava, potvrđuje problem mnogih parova: "Neke veze propadnu zbog ovih problema, a također i neki ljudi." Ova udruga je u jednoj žalbi tražila da se ukine jezični test prije dolaska u zemlju.

Pogođeni ovoj udruzi opisuju iskustva sa skupim, neuspješnim tečajevima njemačkog jezika i birokratskim preprekama u veleposlanstvima. "Zašto su obitelji tako potlačene, ja plačem svaki dan", piše jedan čovjek čija žena živi u Kuvajtu. Jedna psihologinja čijem suprugu iz Egipta nije dozvoljen ulazak, razmišlja o odlasku iz Njemačke.

Nema dokaza o učinkovitosti ove mjere u borbi protiv prisilnih brakova

Linda Wendt opisala je svoju situaciju pred više od 20 zastupnika Bundestaga iz stranaka vladajuće koalicije: "I moj suprug i ja smo zbog toga pod ogromnim psihičkim stresom." Nekoliko zastupnika SPD-a i Zelenih obećava promjenu, koja je isprva treba uslijediti krajem 2022., ali je zatim pomaknuta na početak 2023.

"Ali ništa od toga se nije dogodilo", kaže Wendt razočarano. Nedavno joj je jedan zastupnik napisao kako je tzv. drugi migracijski paket, u kojem se na novo regulira spajanje obitelji, odgođen za drugu polovicu ove godine.

Iz FDP-a se oglasio Martin Gassner-Herz iz parlamentarnog odbora za obitelj. Kao razlog za uvođenje jezičnog ispita on ističe sprječavanje "prisilnih brakova, lažnih brakova ili dogovorenih brakova". Tako je 2007. tvrdila konzervativna unija CDU-a i CSU-a. Supružnici koji se presele u Njemačku trebali bi moći komunicirati s vlastima bez pomoći svog partnera, stoji u obrazloženju.

Bundesrat, predstavništvo saveznih država, već je 2015. priopćio: „S obzirom na to da se ne mogu pronaći dokazi da potvrda o znanju jezika prije ulaska pridonosi sprječavanju prisilnih brakova, ovaj propis treba ukinuti." Jezik bi se mogao učiti i u Njemačkoj.

Njemački supružnici u nepovoljnom položaju

Pritom je jedno pravilo apsurdno: da je Linda Wendt Grkinja ili Rumunjka, da dolazi iz Brazila, El Salvadora ili Koreje, njezin suprug bi u Njemačku mogao doći bez A1 testa.

Bez dokaza o poznavanju jezika, supružnici državljana svih članica EU-a i nekih drugih zemalja mogu ući u zemlju bez vize. Isto vrijedi za supružnike useljenika kojima je priznat izbjeglički status kao i za znanstvenike, samostalne poduzetnike ili visokokvalificirane, kao i kvalificirane radnike. Pritom nije važno poznavanje njemačkog jezika ni za jednog od supružnika. 

Diskriminacija Nijemaca je "nacionalna diskriminacija", kaže odvjetnica Swenja Gerhard. S obzirom na to da se upravno pravo bavi samo pojedinačnim slučajevima, svaki se par pojedinačno mora boriti za pravo na spajanje obitelji.

"Ljuta sam na državu," kaže Linda Wendt, "institucija braka je visoko cijenjena u Njemačkoj, a onda vam je uskraćeno da ju provodite u život." Članak 6. Ustava, kaže: "Brak i obitelj su pod posebnom zaštitom državnog poretka." Nijemce se ne može upućivati na to da žive u inozemstvu.

Zajednički život u braku: "Moj san"

Moro Diob se intenzivno priprema za četvrti jezični ispit. Čak i ako ne prođe, želi podnijeti zahtjev za vizu i pozvati se na klauzulu o teški slučajevima. U suradnji s useljeničkim vlastima u Njemačkoj, ured za vize njemačkog veleposlanstva u Dakaru odlučit će o budućnosti para.

„Nastavit ćemo se boriti", kaže Linda Wendt. Svoja zajednička iskustva zapisala je u knjizi "Između dva svijeta" kako bi se bolje upoznala s temom i kako se ne bi osjećala tako bespomoćno. Par sanja o normalnom životu, obitelji, djeci.

Oboje žele raditi, Moro Diob želi uzdržavati svoju suprugu: "Želio bih konačno živjeti sa svojom ženom. To je moj san."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu