Nakon što je već u Europskoj uniji zabranjeno pušenje u javnim ustanovama i gastronomiji, Europskoj komisiji niti to nije bilo dovoljno. Još u rujnu je predloženo da se zabrani pušenje – u bilo kojem obliku, dakle i e-cigarete i na odmaralištima i plažama na otvorenom, na dječjim igralištima, gastronomiji na otvorenom baš kao i u okolici javnih institucija, postaja javnog prijevoza i željezničkih kolodvora.

Argument EK je uobičajen „što bi bilo kada bi bilo“: Bruxelles polazi od toga kako duhanski proizvodi svake godine odnose 700 tisuća života u EU, a od toga je na desetke tisuća žrtava pasivnog pušenja. Uzor je Uniji i Velika Britanija gdje je rigorozan zakon protiv pušenja već prošao prvo čitanje u parlamentu i po kojem sve osobe rođene nakon 1. siječnja 2009. nikad u životu neće smjeti kupiti cigaretu legalno.

No u Europskom parlamentu ovog tjedna taj prijedlog nije dobio većinu, makar su argumenti različiti: neki konzervativni zastupnici su željeli izuzetak za e-cigarete jer njihov aerosol nije isto što i dim od cigareta. Neki eurozastupnici pak strahuju od gospodarske štete za gastronomiju kad bi i na otvorenom bilo zabranjeno pušenje.

„Najbolje da svi puše"

Prethodna vlada Novog Zelanda je zapravo željela potpuno zabraniti pušenje u čitavoj državi, ali je sadašnja konzervativna vlada povukla taj prijedlog. Razlog nije bio što se tako neosporno upliće u život građana i zakonom propisuje zdravlje, nego što bi država time izgubila prihode od poreza na duhanske proizvode. Povrh toga se državi pušači „isplate“ i na drugi način: i u Njemačkoj je 2015. objavljena studija kako pušači u prosjeku umiru ranije, što znači i da kraće primaju mirovinu i ne treba plaćati za njihovu zdravstvenu skrb. Povrh toga i u Njemačkoj je 2023. država ubrala 14,67 milijardi eura od poreza na duhanske proizvode.

Prijedlog Europske komisije zapravo nije propao odbijanjem Europskog parlamenta. Sljedećeg tjedna bi o tome trebale raspravljati države članice, a na njima je i hoće li se držati „preporuke“ EK. S druge strane i njemački Centar za istraživanje karcinoma (DKFZ) je u istraživanju iz 2020. tvrdilo kako pušenje njemačko zdravstvo košta preko 97 milijardi eura godišnje i kako bi kutija cigareta trebala koštati 22,80 eura da bi se pokrio taj trošak.

Naravno, to je procjena bez usporedne vrijednosti: tek kad bi pušenje bilo zabranjeno bi se znalo, koliko je doista oboljenja neposredno vezano uz porok duhana. Ali napad na pušače se nedavno čuo i s druge strane: filter cigareta je u pravilu od sintetike i pokazalo se da tako stvorena mikro-plastika okolišu šteti više nego što se do sad pretpostavljalo.