Studija EU-instituta EIGE razvila je indeks po kojem se ocjenjuje sve zemlje članice Unije na skali od 0 do 100. Pritom se uvažava različita životna područja kao što su rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje. Studija pokazuje da postoje znatne razlike u ravnopravnosti spolova u 28 zemalja članica. Njemačka je na sredini ljestvice (na 12. mjestu) s vrijednošću od 65,5 bodova. Prosjek EU-a iznosi 66,2. Dok su skandinavske zemlje Švedska i Danska na vrhu liste, istočnoeuropske zemlje su bez iznimke u donjoj trećini tablice. Osim toga, iz studije proizlazi i da Grčka ima pune ruke posla – ta južnoeuropska zemlja je zadnja po pitanju ravnopravnosti spolova.

Tračak nade

Ipak studija nudi i tračak nade: između 2005. i 2015. gotovo sve članice EU-a su napredovale, prosječni indeks za cijelu Uniju je porastao sa 62 na 66,2 boda. Institut ipak negativno ocjenjuje rezultate studije. U posljednjih deset godina je, kaže se, ostvareno premalo napretka. Zemlje članice (i to sve) imaju prostora za poboljšanja, a mora se otkloniti još i puno prepreka na putu ravnopravnosti, tvrde izdavači studije.

Razlike među spolovima su u kategoriji „novac" neočekivano puno manje nego u drugih pet kategorija. Samo kod teme „zdravlje" (87,4) u Europi se može pričati o ravnopravnosti.

Ipak: autori studije u kategoriji „novac" vide alarmantne podatke. Rezultat istraživanja pokazuje razliku u primanjima među spolovima od 20%, kaže se. Taj jaz se udvostručuje kod majki, prije svih kod samohranih. Osim toga su žene puno češće pogođene siromaštvom u starosti, dodaju autori, jer je razlika u mirovinama oko 40%.

Novi Bundestag će biti jedan od „najmuškijih" u posljednjih nekoliko desetljeća i već neki razmišljaju o ženskoj kvoti. U studiji, koja istražuje stvarno stanje proteklih godina, Njemačka je u ovom segmentu natprosječno dobra (84,2).

Pozitivno, ali…

Na europskoj razini je podjela moći jedna od najpozitivnijih kategorija u studiji EU-a: indeks moći se u odnosu na 2015. poboljšao za čitavih 9,6 bodova. Kategorija uzima u obzir koliko je visok udio žena u medijima, politici, sportu i privrednoj eliti. Usprkos značajnom napretku u proteklim godinama, razlika u podjeli moći s ukupno 48,5 bodova je područje u kojem postoji najveći jaz između spolova.