Tri milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta skupit će se tijekom idućih dana oko Kabe u Meki, na brdu Arafatu i u dolini Mina, kako bi izvršili dužnosti koje im propisuje Kuran. Hadž naime pripada jednoj od takozvanih pet stupova, odnosno, dužnosti muslimana u koje spadaju obredne molitve (namaz), davanja takozvanog zekata (materijalna dobra siromašnima), post u mjesecu ramazana te svjedočenje o Bogu i njegovom proroku (Muhamedu). Prema vjerovanju, odnosno, propisima, svi oni koji su to mogu priuštiti, morali bi barem jednom u životu posjetiti Meku, mjesto rođenja muslimanskog proroka Muhameda. A takvih, kako se čini, ima iz godine u godinu sve više, što lokalnim vlastima i snagama sigurnosti svaki put predstavlja nove izazove.

U organizaciji pomažu i Njemci

“Nadamo se da nećemo morati koristiti naše snage sigurnosti, no isto tako nećemo dozvoliti da itko ugrožava sigurnost hodočasnika”, rekao je Neyef bin Abdul Aziz Al Saud, ministar unutarnjih poslova Saudijske Arabije (i ujak kralja), te dodao da će i ovoga puta na raspolaganju stajati više od stotinu tisuća policajaca. Posljednjih godina se naime već više puta dogodilo da je sigurnost vjernika doista bila ugrožena; jedna otmica, jedan bombaški napad, požari. No, najveća opasnost i dalje prijeti od izbijanja masovne panike prilikom čega je tijekom posljednjih 20 godina smrtno stradalo više od 2.000 osoba.

Kako bi broj hodočasnika koliko-toliko mogla kontrolirati, kraljevina Saudijska Arabija dijeli tek određeni kontingent ulaznih viza, no njihov se broj iz godine u godinu povećava. S druge strane, od 2001. godine djeluje i organizacija čiji je jedini zadatak brinuti se „da sve teče kako treba“, a domaćim stručnjacima pomažu i oni iz inozemstva. Tako je primjerice Fred Ernst iz Njemačkog društva za tehničku suradnju na zahtjev Saudijaca istražio situaciju i na osnovu nje napravio specijalni geografsko-informacijski sustav. “U osnovi problem leži u tome da u Meku dolazi tri milijuna ljudi iz različitih dijelova svijeta. Osobe s potpuno različitom socijalnom, političkom pa čak i, moglo bi se reći, vjerskom pozadinom provode na ovako uskom prostoru zajedno gotovo 14 dana. Većina ne zna niti arapski a niti engleski, mnogi su i nepismeni. Pa ipak, natpisi i razni putokazi moraju biti tako napisani da ih svatko, pa čak i nepismeni mogu razumijeti”, objašnjava Fred Ernst.

Kreće “Vlak svetih mjesta”

Naime, hodočašće u Meki se odvija takoreći u nekoliko “etapa”, na nekoliko mjesta do kojih svatko mora i želi doći; pri tome su neka mjesta međusobno udaljena i po dvadesetak kilometara. Primjerice, dolina Mina i brdo Arafat udaljeni su od Meke 25 kilometara. S obzirom da se obredi ne odvijaju samo u Meki (sedmerostrukim obilaskom crne, kockaste građevine Kabe) već i na drugim mjestima, jedan od najvećih problema predstavlja i transport vjernika.

Po tom pitanju hodočasnike ove godine očekuje jedna novost. “Vlak svetih gradova i mjesta” prevozit će ove godine, kako je najavio voditelj projekta Fahd Abu Tarboush, “oko 70.000 posjetitelja po satu od Meke do drugih mjesta”. Na taj način bi se konačno trebale zaustaviti gužve i zastoji malih autobusa.

Muhamedova Meka više ne postoji

No osim prijevoza, još jedan drugi trenutak, odnosno, obred, organizatorima zadaje već godinama glavobolju. To je simbolično bacanje kamenja. Dok se u početku ono bacalo na jedan stup, u međuvremenu je izgrađen poseban (betonski) zid do kojeg hodočasnici dolaze mostom izgrađenim također od betona i to na tri kata.

Iako se na ovaj način umanjila opasnost od nesreća, arhitekt i osnivač Instituta za Hadž studij u Meki, Sami al Angawi, kaže da se ovim zdanjima izgubio i zadnji dašak spiritualnosti kojom je ovo mjesto prije zračilo. “Protivim se zapravo svemu što se trenutno u Meki i Medini gradi. Ova mjesta više nemaju ništa zajedničko s nekadašnjim karakterom i poviješću vezanima uz Hadž. Sva ova ulaganja vode k apsolutnoj mehanizaciji hodočašća koja je miljama udaljena od početnih misli proroka Muhameda i Abrahama”, kaže al Angawi.

I doista. Tko malo bolje pogleda današnji izgled grada Meke, vidjet će prvenstveno jedno veliko gradilište s masom dizalica i betonskih mješalica usred kojih, ne samo minareti, već prije svega i sama Kaba djeluju nekako sićušno poput lego kockice.

Autor: agencije / Željka Telišman

Odg.ur.:D. Dragojević