„Što se događa u ovom gradu?“. Ogorčeni vapaj muškarca koji se suočava s berlinskim gradonačelnikom Kaijem Wegnerom u skloništu za hitne slučajeve čuo se prošli tjedan u nekoliko vijesti i na bezbrojnim objavama na društvenim mrežama.

Nakon podmetanja požara u ranim jutarnjim satima 3. siječnja, u kojem je oko 45.000 kućanstava u jugozapadnim predgrađima Berlina nekoliko dana ostalo bez struje, tisuće sve frustriranijih ljudi, mnogi od njih stariji, osobe s invaliditetom i oni kojima je potrebna skrb, ostali su ovisni o gradskim hitnim službama za pomoć u slučaju katastrofe – i nisu bili impresionirani.

Njemački mediji izvještavali su o građanima Berlina koji se žale da nisu bili adekvatno informirani o tome gdje ići, da nema dovoljno generatora za hitne slučajeve, da ovise o dobrotvornim organizacijama poput Crvenog križa, a ne o samoj vladi, odnosno vlastima.

Druge savezne zemlje su priskočile u pomoć. Berlin je podnio zahtjev za slanje pomoći Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, a generatori i vatrogasci iz ove savezne zemlje poslani su u Berlin kako bi opskrbili pogođena područja električnom energijom.

Protokoli za katastrofe

Hans-Walter Borries, zamjenik predsjednika Saveznog udruženja za zaštitu kritične infrastrukture (BSKI), rekao je za DW da postoji mnogo pitanja o tome kako se Berlin nosio s nestankom struje - a njegovo glavno je: u kojem trenutku su vlasti znale za razmjere krize?

"Tko je što znao kada?", rekao je Borries, koji je ujedno i direktor Instituta za ekonomske i sigurnosne studije FIRMITAS na Sveučilištu Witten i rezervni časnik u njemačkoj vojsci. "Na temelju kojih informacija su donesene koje odluke? Zašto se to nije ranije tretiralo kao katastrofa?".

„Rekao bih da je u zimskoj situaciji, gdje je 100.000 ljudi bez struje, krizni tim trebao odmah prepoznati razmjere događaja“, rekao je Borries. To se posebno odnosilo na Berlin, dodao je, jer je gotovo svih 36.000 kilometara električnih kablova njemačke prijestolnice zakopano pod zemljom, pa je ponovno uspostavljanje dostave struje u pogođenom području vjerojatno proces koji mora potrajati nekoliko dana.

Ne samo to, već, s obzirom na to da je ovaj prekid uzrokovan činom sabotaže (pretpostavlja se od strane jedne ljevičarske skupine), trebalo je ranije biti jasno koliko je situacija ozbiljna, dodaje naš sugovornik. Ranije proglašenje izvanrednog stanja, rekao je Borries, dalo bi državnim vlastima pravo, na primjer, da zaplijene generatore od privatnih tvrtki.

Odgovor i prevencija

Njemačka ima središnju agenciju za pomoć u katastrofama, saopćio je Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK), koji je, između ostalog, zadužen za koordinaciju napora zemlje u odgovoru na krize. „Općenito, Njemačka uživa vrlo visoku razinu sigurnosti opskrbe u elektroenergetskom sektoru“, saopćio je BBK u izjavi za DW, iako je istaknuo da se neposredni odgovori na krize organiziraju na lokalnoj i državnoj razini.

Timm Fuchs iz Njemačkog saveza gradova i općina (DStGB) rekao je za DW da Nijemci mogu imati povjerenja u vlasti. „Gotovo sve lokalne vlasti imaju planove za zaštitu i prevenciju katastrofa“, rekao je Fuchs. „Ali također morate jasno dati do znanja da je nestanak struje u Berlinu ponudio priliku za provjeru svih planova, posebno za nestanke struje.“

Postoje dokazi da se to sada događa širom Njemačke, kao odgovor na događaje u Berlinu. Bavarski ministar unutarnjih poslova, Joachim Herrmann, uvjeravao je stanovništvo da je država "dobro opremljena kako bi osigurala sigurnu opskrbu stanovništva i zaštitu kritične infrastrukture čak i u kriznim situacijama". Grad Hamburg saopćio je da je u proračunu za novi odjel u Upravi unutarnjih poslova za razdoblje 2025.-2026. predviđeno oko 25 milijuna eura. Državni tajnik, kako je priopćeno, preuzeo bi upravljanje u slučaju krize. Prema hamburškoj vladi, postojeće strukture, koje su prvenstveno usmjerene na katastrofe, više nisu dovoljne.

No, njemačke regionalne vlasti su notorno nedovoljno financirane, a neke su na rubu bankrota. Vlada je svjesna problema. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt obećao je prošlog rujna da će se oko 10 milijardi eura uložiti u zaštitu i sprječavanje katastrofa do 2029. - veći dio za lokalne vlasti. 

Nedostatak resursa samo je polovica problema. Osiguravanje učinkovitosti struktura za odgovor na katastrofe sasvim je druga stvar. Martin Voss, profesor istraživanja kriza i katastrofa na Slobodnom sveučilištu u Berlinu, proveo je nekoliko dana prošlog tjedna na terenu sa svojim timom kako bi intervjuirao ljude uključene u rješavanje problema nestanka struje u Berlinu.

„Ono što smo naučili je ono što smo već nekako znali: zaštita od katastrofa organizirana je na vrlo kompliciran način u Njemačkoj“, rekao je Voss za DW. „Postoji nekoliko različitih tijela s različitim nadležnostima na različitim razinama, koja su odgovorna za toliko različitih situacija i imaju različite odgovornosti. Dakle, kada se nešto dogodi, procesi mogu brzo negdje zaglaviti."

Voss je rekao da svaka katastrofa vjerojatno stvara kompliciranu situaciju - ali nestanci struje su manje-više neizbježni. „A ako znate da će se to nekad dogoditi, možete to odlučno planirati, a to se očito još nije dogodilo“, rekao je on.

Okruženi prijateljima?

Voss je skeptičan prema otpornosti njemačke kritične infrastrukture. „Nisam nimalo samouvjeren“, rekao je za DW. „Zaštita kritične infrastrukture potpuno je zanemarena u posljednjih nekoliko desetljeća. Barem od 1989. godine, ovdje je prevladavao sljedeći stav: okruženi smo prijateljima, naš liberalni tržišni ekonomski model je pobijedio. A glavno razmišljanje: mi gradimo infrastrukturu i možemo je prepustiti operaterima da se pobrinu za njezinu sigurnost."

Smjernice za tu sigurnost bile su toliko labavo definirane i tako rijetko provjeravane tijekom godina da su operateri u biti učinili apsolutni minimum kako bi održali sigurnost, rekao je Voss. „Način razmišljanja bio je: nema rizika, nema opasnosti, pa ne moram ulagati“, rekao je on. „I to je slučaj u svim područjima infrastrukture", dodaje Voss.

Ta se kultura mijenja: u Njemačkoj raste svijest da se pojedinac ne može osloniti na državu. BBK je izdao popis onoga što kućanstva trebaju uvijek imati pri ruci. A bitan dio planiranja za katastrofe je osigurati da je samo stanovništvo dobro pripremljeno. „Imaju li ljudi dovoljno pitke vode, hrane, znaju li gdje mogu pronaći informacije?“, navodi BKK „Sve su to stvari koje sada svaki grad i općina moraju provjeriti", navodi se u odgovoru BKK-a.

„Dobro je što je došlo do promjene paradigme po pitanju zaštite stanovništva", rekao je Fuchs. „Prije je bilo uvriježeno mišljenje da ljude ne treba previše informirati o pripremljenosti, jer bi im to stvaralo paniku i došlo bi do nemira." To se sada promijenilo: „Ljudi sada žele biti bolje pripremljeni. To je dobro, jer olakšava informiranje ljudi."

Uredila: Rina Goldenberg