Europska komisija nije načelno protiv novih poreza u financijskom sektoru. Svima, pa i povjereniku EU-a za poreze Algidarsu Semeti je jasno da su upravo burze i bankovna branša gurnuli svijet u financijsku krizu, pa sada moraju platiti svoju cijenu za to. No, traži se pravi instrument, a porez na financijske transakcije na europskoj razini Komisija ne prepoznaje kao takav. To je jasno i glasno rečeno u četvrtak u Bruxellesu. Pljuska je to i njemačkoj vladi koja je bila među najžešćim zagovornicima takvog poreza.

Novi porezi da, ali kakvi?

Europskoj komisiji se više sviđa takozvani porez na financijske "aktivnosti". On se ne bi morao plaćati na prodaju i kupnju derivata, već na dobit i bonuse u financijskom sektoru. Banke bi tako dale svoj doprinos podmirivanju troškova nastalih zbog krize, a u prazne državne blagajne bi pristigao "svježi" novac. Povjerenik Semeta tvrdi da bi s porezom na financijske aktivnosti opasnost od poreznih bjegunaca bila puno manja nego kada bi se uveo jedinstveni porez na financijske transakcije na razini Europske unije. Još jedna mana poreza koji Komisija odbija je i ta što ne razlikuje "dobre" od "loših" poslova, ukazuje Semeta. Tako na primjer poduzeća koriste terminirane poslove kako bi se osigurali od rizika promjenjivog tečaja valuta, što je korisno i smisleno. S druge pak strane, iste instrumente koriste špekulanti kladeći se na propadanje valute i bankrot država.

Bez SAD-a ništa

Porez na financijske transakcije bio bi dobra stvar kada bi on važio na globalnoj, a ne samo europskoj razini, smatra litvanski povjerenik. "Postoje globalni izazovi s kojima se moramo uhvatiti u koštac, na primjer zaštita klime i razvojna pomoć. A oni moraju biti financirani. Ja vjerujem da bi porez na financijske transakcije mogao imati veliki značaj na globalnoj razini, stoga će Komisija raditi na tome da se postigne odgovarajući dogovor u skupini G20", rekao je Semeta.

Ideja o takvom porezu do sada je na sastancima 20 najvažnijih industrijskih zemalja i zemalja u razvoju naišla na malo pozitivnog odjeka. SAD je na čelu zemalja koji se takvom prijedlogu protive.

Autor: Wolfgang Landmesser, Bruxelles (D. Dragojević)

Odg. ur.: S. Matić