Prvog njemačkog veleposlanika, Rolfa Paulsa, u Izraelu su 1965. godine dočekale demonstracije, prosvjednici su na njega bacali rajčice. A danas su bivši izraelski veleposlanici u Njemačkoj, Avi Primor i Shimon Stein, rado viđeni gosti u talk-show emisijama na njemačkoj televiziji.

Dvojica bivših veleposlanika dijele mišljenje velike većine njemačkih političara: odnosi između Njemačke i Izraela teško da bi mogli biti bolji. „Razlog su prvenstveno međuljudski odnosi“, naglašava Primor. Osobnih kontakata između Nijemaca i Izraelaca je bilo već i prije uspostave službenih odnosa, i to upravo protiv namjera politike. Osobni odnosi su kasnije postali temelj političkih odnosa. Živahna suradnja na području na primjer istraživanja i znanosti počiva na kontaktima između Instituta Weizmann u Rehovotu i Društva Maxa Plancka u 50-godinama prošlog stoljeća. U međuvremenu postoji i jedan zajednički institut, 2012. godine je naime utemeljen Centar za arheologiju i antropologiju Max Planck Weizmann.

Izraelci vole Berlin, Berlin voli izraelsku kulturu

Odnosi su tijesni i na području kulturne razmjene. U obje zemlje postoji visoka doza zanimanja za umjetnošću, filmom i glazbom iz druge države. Organiziraju se redoviti susreti pisaca, zajednički filmski dani, izložbe i vernisaži. U Berlinu u međuvremenu žive mnogobrojni izraelski umjetnici i dizajneri, koji su postali sastavni dio kulturnog života. „Njemački glavni grad je postao magnet za Izraelce“, kaže bivši njemački veleposlanik u Izraelu, Rudolf Dressler. Po procjenama u Berlinu živi više od 20.000 Izraelaca. Jedna od njih je 27-godišnja Hadar Braun. Ona radi kao volonterka u Vili Wannsee, gdje se jednom stalnom izložbom podsjeća na (tamo) planirani i zaključeni holokaust europskih Židova. „Kada kažem da sam iz Izraela, onda mi Nijemci kažu: Tel Aviv je najzanimljiviji grad svijeta. A kad u Izraelu kažem da živim u Berlinu, onda svi kažu da je Berlin najbolji grad na svijetu“, kaže ona. Slična iskustva ima i Esther Buck. Ta mlada žena je s jednom mirovnom organizacijom za pomirenje ("Aktion Sühnezeichen/Friedensdienste") bila u Izraelu i tamo se brinula oko preživjelih žrtava holokausta. Njezino njemačko podrijetlo pritom nije bilo nikakav problem. „Moje podrijetlo nije bilo zanimljivo, baš zato što nisam iz Berlina“, kaže Esther s osmijehom na licu.

Poput nje svake godine tisuće njemačkih djevojaka i mladića posjete Izrael, kao volonteri, turisti ili u okviru školskih programa razmjene. Od 1969. godine postoji sve intenzivnija razmjena mladih između dviju zemalja. Po navodima njemačkog veleposlanstva u Izraelu u školskim razmjenama godišnje sudjeluje preko 9.000 mladih iz obje zemlje.

"Njemačka je naš posljednji pravi prijatelj"

Na političkoj razini suradnja između Jeruzalema i Berlina je tijesna i prožeta međusobnim povjerenjem. Kabineti dviju zemalja svake se godine sastaju na međuvladinim konzultacijama. "Jednom godišnje sjedimo za velikim stolom, planiramo projekte, smije se, ali i svađa, baš kao što to i čine dobri prijatelji“, kazao je savezni ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u Bundestagu i dodao: „Hrabro političko sjeme Bena Guriona i kasnije Konrada Adenauera je procvalo i urodilo plodom i preko naših vlastitih granica, na primjer kada se zajedno u međunarodnim forumima borimo protiv antisemitizma i rasizma.“

Steinmeierova stranka SPD (Socijaldemokratska stranka Njemačke) već desetljećima u Socijalističkoj internacionali njeguje dobre kontakte sa svojim izraelskim pandanom. Tamo je njemačke prijatelje pronašla i mlada zastupnica u Knessetu, Michal Biran, iz izraelske Radničke stranke. „Njemačka je pravi prijatelj Izraela“, rekla je ona prošli tjedan tijekom posjeta Berlinu. Prije trideset godina Izrael je posvuda u zapadnom svijetu imao prijatelje i potporu, smatra Biran, te dodaje da je danas ta zemlja uglavnom izolirana. Vlada i stranke koje ju podupiru po njezinom mišljenju njeguju ponajprije kontakte s desnim ekstremistima u Europi. „Oni Arape mrze čak još više od nas“, zaključuje naša sugovornica. Za nju nema sumnje: jedino je Njemačka ostala pouzdan partner Izraela. „Naše prijateljstvo s Njemačkom počiva na zajedničkim vrijednostima jednakosti i mira.“

Njemačka u Izraelu omiljenija nego obratno

Ipak ima i nesporazuma koji uvijek iznova bacaju sjenu na dobar odnos dviju zemalja. Philipp Mißfelder, stručnjak za vanjsku politiku vladajuće stranke CDU, na jednom je sastanku svoga kluba zastupnika protekli tjedan izvijestio o incidentu koji se dogodio na jednoj nogometnoj utakmici u Berlinu, na kojoj je policija zabranila pokazivanje jedne izraelske zastave. To je simptomatično za tendencije protiv kojih se društvo mora boriti, rekao je Mißfelder.

U jednom je istraživanju i Zaklada Bertelsmann zaključila kako je sve veća distanca Nijemaca prema Izraelu. Studija pokazuje da dvije trećine Izraelaca ima pozitivno mišljenje o Njemačkoj, ali i da u suprotnom smjeru raste stopa neprihvaćanja. 62% Nijemaca ima negativnu sliku o Izraelu, a 65% ih zahtijeva da se postavi crta nad prošlošću. „Tome moramo proturječiti“, kaže predsjednica Kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu, Katrin Göring-Eckardt. „Nikada ne zaboraviti nije hipoteka. To je najvažnije naslijeđe koje možemo predati budućim generacijama.“