Ovog tjedna je jedan diskounter objavio reklamu gdje nudi entrecote – kaže se da je to najbolji goveđeg ramstejka bez kosti - od pola kilograma za sedam eura. Svinjetina je još jeftinija, pogotovo kobasice: 3,73 eura za kilogram. Mljeveno meso, miješana junetina i svinjetina – manje od 4 eura za kilogram.

Ne, to nije iznimka i posebna ponuda. Možda bi se sočan odrezak negdje našao čak i jeftinije, pogotovo ako mu u slijedećim danima istječe rok trajanja. Ali i inače, meso je jeftino – i to ne samo jer ga i zakonodavac smatra osnovnom živežnom namirnicom tako da mu je i PDV samo 7%, a ne 19% kao za ostalu robu.

Jer u Njemačkoj se meso proizvodi u golemim količinama. 25 najveća prerađivača mesa u Njemačkoj su 2018. ostvarila promet od skoro 27 milijardi eura. Sve se više njemačkog mesa prodaje i u inozemstvu, ali i na njemačkom tržištu je prevelika ponuda koja tjera na spuštanje cijena.

U Njemačkoj se ne gleda strogo

Ali ipak je i dalje unosan posao jer su radnici u uzgajalištima i klaonicama loše plaćeni, životinje se drže u golemim štalama natrpane na minimalan prostor i bez mogućnosti da se kreću. Samo da što prije steknu potrebnu masu i da krenu na klanje.

Zaštitnici životinja i okoliša povrh toga optužuju njemačke uzgajivače kako se olako odnose prema ionako previše blagim propisima za zaštitu životinja. A oni su još blaži nego u ostatku EU, tvrdi Martin Hofstetter iz Greenpeacea.

On tvrdi kako poljoprivrednici u drugim članicama EU moraju svakoj životinji osigurati više životnog prostora, mnogo strože se nadzire odstranjivanje gnojiva i uporaba antibiotika i lijekova. „To se u Njemačkoj tako htjelo kako bi ova zemlja pretvorila u najvećeg izvoznika jeftinog mesa", tvrdi ovaj aktivist.

S druge strane, meso se u Njemačkoj jede sve manje. Nekad, pogotovo poslije rata je svatko maštao o „nedjeljnom pečenju" i od 1961. do 2011. se konzum mesa popeo sa 64 na 90 kilograma po glavi stanovnika godišnje. Sad je pao na nekih 60 kilograma, makar tu treba dodati još 20 kilograma koje odlazi na proizvodnju mesnog brašna i koje opet u pravilu služi za hranu životinja. U svijetu, po navodima FAO je prosječna potrošnja oko 40 kilograma godišnje.

Skuplje meso će samo siromašnima biti luksuz

U prvom polugodištu ove godine je zaklano 29,4 milijuna svinja, goveda, ovaca i koza i od njih je nastalo 3,9 milijuna tona mesa. Već i tako je Njemačka među vodećima u svijetu i proizvodi se mnogo više mesa nego što Nijemcima treba. Uvijek iznova se u medijima pojave i snimke užasnog načina kako se u Njemačkoj odnosimo prema životinjama – i te vijesti su velikim dijelom zaslužne što se osobito mladi sve češće odriču mesa.

Ali jede se i dalje, a potrošači će i dalje prvo odabrati meso koje jeftinije, a ne koje jamči da je životinja uzgajana po ekološkim načelima. Zaštitari okoliša zagovaraju promjenu politike i veći PDV za meso, jer ono ne bi trebalo biti „osnovna" živežna namirnica kao kruh ili mlijeko. Taj veći prihod bi se na primjer mogao iskoristiti za bolji smještaj životinja.

Ali čak i uz PDV od 19%, meso u Njemačkoj bi ostalo jeftino. Kilogram svinjskih kobasica za roštilj bi koštalo 4,15 a ne 3,73 eura. Na kraju mjeseca bi se možda sakupilo nekoliko eura većeg izdatka, ali to ne bi toliko opteretilo malo imućnije obitelji. A onim siromašnima bi to vjerojatno bilo previše i meso bi se samo za njih pretvorio u luksuz.

Povjerenik za trgovinu EU, Günter Oettinger je već upozorio Njemačku neka ne razmišlja o usamljenim potezima: u čitavoj Uniji je meso osnovna namirnica, a čak i ako u Njemačkoj poskupi putem nameta, u susjednim zemljama će ostati jeftino.

Političarka Zelenih Renate Künast bi radije „udarila" po proizvođačima mesa i uvela oštrije propise i davala im manje državnih potpora. Jer ona upozorava kako je to „jeftino" meso izuzetno skupo – ako se pogleda učinak na okoliš oko takvih masovnih farmi za uzgoj životinja. Jer njihov izmet zagađuje i podzemne vode, da sad i ne spominjemo emisiju ugljičnog dioksida i učinak takvih farmi na promjenu klime, tvrdi Künast.