Jesu li nuklearne prijetnje ruskog predsjednika blefiranje ili on to stvarno misli ozbiljno? To je pitanje o kojem zadnjih tjedana mnogi raspravljaju, pa tako i zapadni vojni stručnjaci. Oni gotovo jednoglasno smatraju da je ruski nuklearni napad malo vjerojatan. No mnogi ljudi u Njemačkoj su zabrinuti zbog Putinovih prijetnji. Više od dvije trećine, odnosno 69 posto sudionika jedne ankete, strahuje od ruskog nuklearnog udara: 31 posto ispitanih je „vrlo jako ili jako" zabrinuto, dok je 38 posto „manje" zabrinuto. To su rezultati istraživanja javnog mnijenja „Berlinski puls" (The Berlin Pulse), koje je naručila zaklada Körber.

Još dva podatka pokazuju koliko su Nijemci uznemireni zbog ruskog agresorskog rata: velika većina građanki i građana Njemačke, odnosno njih 80 posto, zabrinuto je zbog mogućeg širenja rata na teritorij NATO-a, poput baltičkih država ili Poljske. Istovremeno, Ukrajina se trenutno smatra daleko najvećim vanjskopolitičkim izazovom, većim od energetske krize, klime i Rusije. Za razliku od prethodnih godina, migracija, čini se, jedva da igra ulogu u percepciji Nijemaca.

Bundeswehr da, vodstvo ne

No to istovremeno ne znači da većina ljudi želi veći angažman Njemačke: kao rezultat ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, kancelar Olaf Scholz je samo nekoliko dana nakon invazije govorio o prekretnici, o „velikom zaokretu", kako u odnosima s Moskvom, tako i što se tiče jačanja njemačkih obrambenih sposobnosti.

Većina ispitanika podržava dugoročno jačanje njemačke vojske (Bundeswehr): 60 posto građana podržava veća izdvajanja za obranu. Ali dva od tri ispitanika, odnosno njih 68 posto, protiv je toga da Njemačka preuzme vojno vodstvo u Europi. „Bundeswehr još uvijek nije dobio središnje mjesto u našoj zemlji", kaže Julia Ganter iz zaklade Körber.

I pored nove situacije u svjetskoj politici, oko 52 posto ispitanih i dalje želi da Njemačka bude međunarodno suzdržana. Otprilike takav je bio rezultat po tom pitanju i proteklih godina. Ako uopće, vlada bi se više trebala angažirati diplomatski, a ne vojno. To se poklapa s rezultatima aktualnog istraživanja Deutschlandtrend, prema kojem većina Nijemaca podržava veće diplomatske napore sa ciljem okončanja rata.

Bit će potrebno vremena da ljudi prihvate „veliki zaokret" i da Njemačka postane vodeća sila u Europi, o čemu je prije dva mjeseca govorila i njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht.

Najbolje ocjene za transatlantske odnose

Svojim agresorskim ratom ruski vlastodržac Putin svakako je doprinio jednoj stvari: prema mišljenju Nijemaca zbližio je Zapad. Njih 81 posto vidi SAD kao partnera u zaštiti i obrani Europe, znatno više nego prethodne godine. Činjenica da Nijemci transatlantske odnose ocjenjuju najvišom ocjenom, najboljom od kada se obavljaju ova ispitivanja javnog mnijenja, vjerojatno je i zasluga američkog predsjednika Joea Bidena. Za vrijeme mandata Donalda Trumpa ti odnosi su bili najslabije ocijenjeni.

S druge strane, znatno se pogoršala percepcija Rusije – kontinuirano u posljednjih nekoliko godina. Razlog za to su prvenstveno trovanje protivnika Kremlja Alekseja Navaljnog i masovni prosvjedi u Bjelorusiji, a ne toliko napad na Ukrajinu, pokazuje istraživanje. Ono što je prilično zapanjujuće, 75 posto ispitanika u Rusiji vidi kao malu ili čak nikakvu vojnu prijetnju za Njemačku.

Godišnji izvještaj „Berlinski puls" bavi se najaktualnijim pitanjima vanjske i sigurnosne politike, iz različitih perspektiva. Središnji dio je istraživanje o vanjskopolitičkim pozicijama Nijemaca. Institut za politička i socijalna istraživanja Kantar Public ispitao je 1.088 građanki i građana starijih od osamnaest godina, u razdoblju od 2. do 11. kolovoza ove godine.

br/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu