Vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala niti u ispitivanju provedenom početkom, ne bi osvojila većinu u parlamentu: SPD bi osvojila 17%, Zeleni 15%, a FDP 7%. I oporbenim demokršćanima podrška je nešto pala, makar i dalje uživaju najviše podrške sa 27%. Populistički AfD bi čak nadmašio svoj rekord iz lipnja i kad bi ove nedjelje bili izbori, osvojila bi 21% glasova. Stranka Ljevice ne bi prošla izborni prag, makar je i sad u Bundestagu tek zahvaljujući direktnom izboru nekih njenih kandidata.

Gotovo četiri od pet upitanih nisu zadovoljni s radom ove koalicijske vlade, a kritični su čak i oni koji podržavaju vladajuće stranke. I dalje su najnezadovoljniji pristaše Liberala, a među pristašama SPD i Zelenih je podjednako onih koji su zadovoljni i koji su nezadovoljni.

I popularnost kancelara Olafa Scholza je pala za tri postotka od ispitivanja u lipnju tako da je njegovim radom zadovoljno još samo 31% upitanih. Uvjerljivo najpopularniji političar je ministar obrane Boris Pistorius (SPD) s 54%, popularnost kakva se zapravo ne pamti za ministra u tom sektoru. Na drugom mjestu je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) s 40% podrške.

Oporba je još gora

Koliko god da su upitani građani Njemačke nezadovoljni vladajućom koalicijom, golema većina ih misli da bi bilo ili još gore, ili u najboljem slučaju isto tako loše kad bi vladajuću koaliciju predvodili kršćanski demokrati – samo 19% upitanih misli da bi bilo bolje. Upitani građani su podjednako nezadovoljni kršćanskim demokratima i njenim čelnikom, Friedrichom Merzom. Jedva 33% upitanih uopće zna za što se  CDU/CSU danas zalaže, a još manje njih - 31% vjeruje da oni znaju što muči građane ove zemlje.

Što je još gore, uglavnom slično misle i same pristaše kršćanskih demokrata, o mišljenje o čelniku stranke je upravo porazno: čak i ako 31% upitanih misli kako je Merz dobar predsjednik stranke, njih samo 16% misli da bi mu se moglo povjeriti i položaj kancelara.

U Njemačkoj vlada nepravda?

Nezadovoljstvo i vladajućim i najvećom oporbenom strankom se može protumačiti zanimljivim pitanjima o stanju u njemačkom društvu: čak 58% upitanih smatra kako ne vlada pravedna ravnoteža, ne samo prihoda i imutka, nego i političkog utjecaja različitih skupina stanovništva. Čak 71% upitanih smatra kako se u ovoj zemlji zapostavljaju siromašni građani, 73% vjeruje kako se ne misli dovoljno na ljude koji žive na selu, 60% upitanih misle da bi trebalo više misliti na obitelji, 54% za mlade. S druge strane, 68% upitanih misli da vladajuća politika previše misli na imućne, a tu je i 48% onih koji misle da se previše vodi briga o izbjeglicama i migrantima.

Tu se onda može naći i razlog tolike podrške stranci Alternativa za Njemačku (AfD), ali građani tu ne razumiju odbijanje tradicionalnih stranaka stupiti u bilo kakvu političku koaliciju. U Sonnenbergu u Tiringiji je po prvi put kandidat AfD-a izabran čak i u Vijeće pokrajine, a makar u toj pokrajini čak svaki treći glas odlazi toj stranci, ostale stranke – kako ljevice, tako i CDU-a, imaju velikih problema surađivati s AfD-om na svim razinama.

Više pragmatizma i prema AfD-u

Tu je golema razlika između istoka i zapada Njemačke: na zapadu dobre dvije trećine upitanih podržava stav kršćanskih demokrata kako ne želi stupiti u koaliciju s AfD, ali na istoku je to mišljenje tek polovine upitanih. 70% upitanih misli kako je potrebno više pragmatizma u odnosu na AfD i kako se o suradnji ne treba odlučivati načelno, nego u pojedinim slučajevima izbornih rezultata na pojedinim razinama.

Želja za takvim političkim pragmatizmom izraženija je među upitanima na istoku zemlje (81%) nego na zapadu (67%), a razlike su velike i po stranačkoj naklonosti. Najveći otpor vlada među pristašama stranke Zelenih (samo 51% za pragmatična rješenja), ali to je i stranka koja i tri desetljeća nakon ujedinjenja ima uvjerljivo manje pristaša na istoku nego na zapadu Njemačke.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu