„Čuli smo za njega u školi, ali nismo imali niti približnu ideju da je kao vizionar za sobom ostavio traga u tako širokom rasponu“, priznaju nam dvoje studenata iz Švicarske na odmoru u Hrvatskoj. Oxana i Fabrizio, kako su se predstavili, šetali su naime Zagrebom i čuvši za izložbu o Nikoli Tesli, odlučili navratiti u Tehnički muzej. „A tad smo shvatili i da sam muzej nosi ime 'Nikola Tesla', što ne bi trebalo biti iznenađujuće, zapravo", dodaju uz smijeh, dok se pozdravljamo na rastanku.

Ljetno je rano poslijepodne i veliki srebrnkasti ventilatori razmahuju zrak po jednoj od muzejskih prostorija u kojoj je postavljena izložba „Teslin Svjetski sistem“. Priređena je ustvari kao gostujuća manifestacija Muzeja nauke i tehnike iz Beograda u autorstvu Zorice Civrić Flores. Ventilatori i sami djeluju kao nekoć futuristički projekti genija iz Like, smješteni između eksponata od kojih dobar dio potječe upravo iz njegova doba.

No tema izložbe nije Teslin rad generalno,  nego jedan od njegovih najznačajnijih konkretnih aspekata – rad na istraživanju bežičnog prijenosa energije. Posrijedi je dakle svojevrsna sinteza pojedinačnih projekata, o čemu svjedoči na zidu projicirani odnos nekih otkrića i najava Nikole Tesle s danas nezaobilaznim tehničkim dostignućima.

Više se i ne pitamo otkud sve to potječe

„Ovo je zaista impresivno, kad se sagleda na taj način“, kaže za DW posjetiteljica Marija Kalajica, koja s obitelji razgleda muzej. „Čovjek se mora zapitati“, nastavlja ona, „nije li baš Tesla postavio temelje za wi-fi, za mobilnu telefoniju i razne druge blagodati kojima sad raspolažemo. I kako je samo sve to prepoznao dok nije bilo praktično ničega od složenijih naprava te vrste? Sve je to onda bilo nepoznato, a sad je svakodnevno u opticaju do te mjere da se više i ne pitamo otkud potječe.“

Gosti muzeja zaustavljaju se uz objašnjenja što je sve dao nagovijestiti legendarni izumitelj: WWW, GPS, GPRS, VPN, SMS, MMS, NTP, PDF i drugo. Toliko je toga da je već nepraktično koristiti pune nazive pa posežemo za kraticama. Izložba stoga prikazuje i neke od prvih informatičkih i telekomunikacijskih naprava naše ere, poput osobnog računala kapaciteta jedan megabajt, ranih džepnih računala i mobitela, itd. Već i oni izgledaju jako zastarjelo, kamoli Teslina pomagala kao što su transformatori i kondenzatorske tzv. lajdenske boce. Ili pak Hertzov oscilator i kristalni radiodetektor-galenit.

Zorica Civrić Flores prepričava nam kako je došlo do izložbe, počevši od poziva Markite Franulić, direktorice Tehničkog muzeja. Ujedno saznajemo da ova dva muzeja dobro surađuju već gotovo dva desetljeća – maksimalno dugo, budući da je onaj u Beogradu osnovan 1989. godine, a potom je uslijedio rat između dviju novoosnovanih država. „Teslin Svjetski sistem" je postavljen je prvi put u glavnom gradu Srbije prije dvije godine, povodom 160. godišnjice rođenja Nikole Tesle. Prije Zagreba ta izložba nije drugdje gostovala.

„Danas mnogo ljudi zna za Teslu", objašnjava Civrić Flores, „i odnos prema Tesli postao je fenomen. Postoji paradoks, pored snažne emocije za Teslu i neizvjesno je da li ljudi jasno znaju što je stvarno Tesla otkrio i ostvario. Često ćete čuti da je otkrio struju. Ili da je otkrio radio, misleći na kućni radio-aparat."

Politički balast nedostojan velikana

Zbog toga, smatra ona, novim generacijama treba ponavljati osnovne lekcije iz znanosti: „Pored toga, sinonimi za Teslin život i rad su - održivost, poduzetnost i pokretljivost, moralnost i etika te harmonija u nauci, suglasnost misli, riječi i djela. To je i ono zbog čega nam je Nikola Tesla danas potreban i važan. Ne samo zbog toga što je stvorio, već i kako i zbog čega je stvarao. O tome treba govoriti."

A treba li više govoriti o etničkim pitanjima i političkim sporenjima s tim u vezi, koja su još donedavno bila neizbježna kad je riječ o tom velikanu? Autorica ove izložbe odgovara da je svjesna političkog balasta koji i dalje postoji, ali da nema što reći o njemu osim da je Tesle – nedostojan. „Izložba je posvećena Teslinom djelu namijenjenom poništavanju prostora između ljudi radi boljeg međusobnog razumijevanja“, prevodi ona, umjesto zaključka, konačnu humanističku svrhu prikazanog rada na tragu izjave samog Nikole Tesle o bežičnom prijenosu.

Izumitelj izmjenične struje dobio sponzora za grijanje

Naposljetku prolazimo i kroz stalni muzejski postav tzv. Teslina kabineta u kojem se redovito odvijaju demonstracije pojedinih eksperimenata, uz replike nekih njegovih naprava. Na ulazu se koči reklamna obavijest: RWE – sponzor ugradnje grijanja u Kabinetu. Neposredna baština znanstvenika koji je energizirao svijet, zagovarajući nekomercijalnu distribuciju novih blaga čovječanstva, eto, ni u 21. stoljeću ne može opstati bez tržišnih uvjetovanosti s kakvima je aktivno mučio muku kroz veći dio svog života i najplodnijeg rada u Americi i koji pogađaju i zgradu muzeja gdje se nalazi izložba.

Ipak, na izlasku nas dočekuju vedriji tonovi, posredstvom muzejske Knjige utisaka. Za kraj prenosimo neke od njih, dijelom u prijevodu s engleskog: „Odlično. Najviše sam uživao u izložbi o Tesli", napisao je Alan iz Australije. „Luka Vezmar i Sven Vezmar iz USA, Colorado, Boulder, sa didom Đorđe Vezmar posjetili muzej. Vrlo smo oduševljeni sa izložbom – N.T. za 21. stoljeće“, glasi jedan od posljednjih zapisa. A par dana zatim, dječjim rukopisom upisao se i jedan Teslinim kabinetom fascinirani Maro: „Super mi je bilo u Faradajevom kavezu."