Odluka bivšeg njemačkog ministra obrane Theodora zu Guttenberga da od sredine ove godine "do daljnjega" ukine obvezatno služenje vojnog roka, nije previše iznenadila. Zastarjeli sustav vojne obveze nije bio ni sukladan Ustavu (jer zbog ograničenih kapaciteta Bundeswehra nije omogućavao svim predstavnicima jedne generacije služenje vojnog roka) a i samo ministarstvo se obvezalo na drastične mjere štednje. No nekoliko tjedana uoči stupanja na snagu čini se da bi ukidanje obveze moglo stajati više nego što će uštedjeti. Naime kako bi u svoje redove privukao iole sposobne pripadnike jedne generacije Bundeswehr će biti prisiljen ponuditi veće plaće i bolje uvjete.

Borba za najsposobnije

Reklamni spotovi koji već uvelike s TV-ekrana vrbuju nove dragovoljne regrute obećavaju uzbudljivu, raznovrsnu svakodnevicu u uniformi. No dosad je odaziv vrlo slab. Vojnog sociologa Detlefa Bucha iz berlinske zaklade "Znanost i politika" to ne iznenađuje. Takvo iskustvo su naime prošle i ostale zapadne zemlje koje su se odlučile na ukidanje vojne obveze. "U pravilu dolazi do kadrovskih problema jer zapravo nestaje izvor iz kojeg se vojska dosad opskrbljivala novim snagama. Zato je potrebno više novca kako bi se regularnom tržištu rada, tako reći, oteli sposobni kadrovi", kaže Buch. Kroz tu fazu su već prošle zemlje poput Nizozemske, Španjolske i Francuske koje su ukinule vojnu obvezu. U novoj situaciji se našao i njemački Bundeswehr koji svojih 15.000 dragovoljaca mora pronaći na slobodnom tržištu. No upravo je najteže pridobiti najsposobnije. Iz zemalja s dragovoljnom vojskom je poznato da se na službu odlučuju slabije obrazovani ili oni koji baš i ne udovoljavaju psihofizičkim kriterijima.

Mjesta i za strance i za pretile

Španjolska vlada je zato snizila kriterije za dragovoljce. Tako su svoje mjesto u vojnim redovima pronašli i oni s malo nižim kvocijentom inteligencije a i ročnici s kratkovidnošću ili prekomjernom težinom, koji u vrijeme vojne obveze ne bi prošli liječnički pregled, pronašli su svoje mjesto u oružanim snagama. Za popunjavanje rupa u svojim redovima španjolska vojska je počela s regrutiranjem stranaca kojima je materinski jezik španjolski. Prekomorske dragovoljce se privlači izgledima za stjecanje španjolskog državljanstva. Mnogi u Njemačkoj sada razmišljaju o sličnim mjerama. "To bi u svakom slučaju mogao biti mamac za mnoge no ipak treba pripaziti da kandidati ispunjavaju minimalne uvjete a jedan od njih je svakako i dobro poznavanje njemačkog jezika", smatra sociolog Buch.

Bolje plaće i besplatni stanovi

Smanjenju neatraktivnosti Bundeswehra svakako ne pomažu, uglavnom negativni, napisi medija o misijama u inozemstvu. To se posebice odnosi na Afganistan gdje je od početka misije 2002. poginulo 48 njemačkih vojnika. Sve to pridonosi činjenici da zanimanje za dragovoljno služenje nije pretjerano. U ministarstvu obrane ne vide razloga za paniku. Trenutno se razmišlja o dodatnim mjerama koje bi privukle nove ročnike. Osim većih primanja tu se spominju i besplatni stanovi kao i poboljšanje izobrazbe. No sve to košta dodatnog novca kojeg vlada nema. Iskustva u zemljama koja su već prošla prva iskustva pokazuju da je profesionalna vojska po vojniku skuplja. Eventualne ušteda nastaju jedino drastičnim smanjenjem broja vojnika. S konkretnim uštedama stručnjaci računaju tek za desetak godina.

Autor: Nina Werkhäuser (N. Kreizer)
Odg. urednik: Anto Janković