Sirija

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Hollande su stanje u Alepu nazvali „srceparajućim“. Ali Europljani se na ovom samitu nalaze na vrhuncu svoje vanjskopolitičke bespomoćnosti. Treba primijeniti „sve moguće opcije“, kako je to neutralno napisano u nacrtu zaključaka. Tome će možda biti dodano još nekoliko jakih riječi, ali šefovi vlada EU-a su zaista bespomoćni gledatelji sirijske drame.

Neki su pred sastanak govorili da bi trebalo diskutirati o daljnjim sankcijama protiv Rusije zbog njenog sudjelovanja u razaranju Alepa i ratnih zločina za koje je optužuju. Ali ne očekuje se nikakva odluka o tome.

Rusija

Njemačka i Francuska, koje u ime svih ostalih šefova vlada nadgledaju provedbu Sporazuma iz Minska, podnijet će izvještaj. Njihova ocjena situacije u Istočnoj Ukrajini je negativna: primirje se stalno krši, napretka u smirivanju stanja u regiji nema, opasnost vojne eskalacije s ruske strane i dalje postoji. Kriza se pretvorila u „zamrznut sukob" koji svakog trenutka može ponovo izbiti punom snagom.

Sankcije protiv Rusije bi još jednom trebale biti produžene za pola godine. Budući da talijanski premijer Matteo Renzi ne sudjeluje u sastanku, toj mjeri se vjerojatno nitko neće protiviti. Austrija, koja je prijateljski nastrojena prema Rusiji, neće se smjeti još jednom suprotstaviti, nakon što je već minirala zajedničke odluke o Turskoj.

Turska

Službeno se i dalje govori da sporazum s Turskom o izbjeglicama funkcionira. I da se obje strane pridržavaju onoga što su obećale: Turska sprečava izbjeglice da putuju dalje prema Europi - a Europljani plaćaju. Već je isplaćeno 700 milijuna od 1,2 milijarde eura namijenjenih projektima pomoći sirijskim izbjeglicama. EU navodi da je spreman za daljnje plaćanje – ukoliko Turska primi još Sirijaca, na primjer iz Alepa.

Ali, na dnevnom redu neće biti spor oko daljnjeg razvoja odnosa s Turskom. Obećano ukidanje viza je odgođeno za sljedeću godinu. No, koliko dugo još EU misli održavati fikciju o pristupnim pregovorima s Turskom s obzirom na kršenje ljudskih prava i val čistki u toj zemlji? Austrija je zatražila da se pregovori zamrznu ili obustave. 27 preostalih ministara vanjskih poslova su se složili barem da neće otvarati nova pristupna poglavlja. Pregovori su faktički zaustavljeni, ali formalno još svi izbjegavaju naljutiti predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Ukrajina

Pravnici su dugo razmišljali dok nisu predložili nizozemskom premijeru Marku Rutteu dodatke ugovoru između EU-a i Ukrajine. Tu je za Nizozemce još jednom objašnjeno da ugovor ne donosi Ukrajini pristup Europskoj uniji. Za to nema nikakvih jamstava, a iz Ugovora ne proizlazi ni da će Ukrajinci imati pravo na rad u EU. Ugovor ne znači ni da Nizozemci moraju Ukrajini nešto dodatno plaćati iz svog proračuna.

Ova objašnjenja uz Ugovor su postala potrebna jer je u Nizozemskoj na proljeće održan referendum na kojem je ovaj Ugovor odbačen. Premijera Ruttea u ožujku čekaju izbori i on zato neće dirati rezultat referenduma, iako on počiva na lažnim tvrdnjama. Ako mu predloženi aneksi ne budu dovoljni, EU će imati ozbiljan problem sa svojom politikom prema Ukrajini.

Brexit

Britanska premijerka Theresa May nije pozvana na večeru, jer će tom prilikom bez nje biti govora o Brexitu. Tu se radi prije svega o tehničkim pitanjima: tko kada i o čemu smije pregovarati u EU-u? Tu nema spora.

Dosad je 27 zemalja bilo vrlo složno kada je riječ o izlasku Velike Britanije iz EU-a. Svi čekaju da Britanci izraze svoje želje. A to će se dogoditi najranije u ožujku, kada Theresa May pokrene postupak istupanja prema članku 50. Članice EU-a imaju osjećaj da su u boljoj poziciji u pregovorima, a taj dojam polako stječu i u Londonu.