U Nizozemskoj je desni populist Geert Wilders postigao ono o čemu krajnje desni AfD u Njemačkoj još sanja. Geert Wilders može formirati koaliciju s dvije desničarske i jednom liberalnom strankom i po prvi put određivati nizozemsku politiku.

Wilders je prvi put ušao u nacionalni parlament prije 18 godina. Njegova stranka ima samo jednog člana, njega samog. Svi ostali nositelji mandata PVV-a su formalno gledano nezavisni i regrutira ih sam Wilders iz kruga svojih pristaša. Unatoč mnogim neuspjesima, on je tijekom godina uspio popularizirati svoj euroskeptičan i ksenofobičan program.

I sada je konačno dospio do cilja. Na izborima prije šest mjeseci Wilderova Stranka za slobodu postala je najjača snaga s gotovo 24 posto. Međutim, sam Wilders je morao odustati od svoje pretenzije na mjesto šefa vlade. To bi ipak bilo previše za druge koalicijske stranke, posebno za desno-liberalni VVD na čelu s premijerom u odlasku Markom Rutteom.

Četiri koalicijske stranke dogovorile su formiranje vlade od koje bi polovicu činili stranački političari, a drugu polovicu stručnjaci ili tehnokrati. Još uvijek nije jasno tko će dobiti ključno mjesto premijera – kadrovska križaljka se još slaže.

„Najstroža politika azila u Europi”

Vladin program koji je definirala desno-populistička koalicija pod vodstvom Geerta Wildersa je prilično radikalan. „Nizozemska mora strukturno pripadati kategoriji država članica s najstrožim pravilima pristupa u Europi”, stoji u koalicijskom sporazumu. Predstoji radikalna promjena politike azila i migracija, broj dolazaka mora naglo pasti, kažu koalicionari. „Imat ćemo najstrožu politiku azila svih vremena", najavio je Wilders. Osim toga on se zalaže za smanjenje socijalnih davanja izbjeglicama i traži da se one koji nemaju boravišnu dozvolu brzo i efikasno deportira iz zemlje.

Premijer Rutte iz VVD-a nije uspio pooštriti migracijsku politiku 2023. Njegova tadašnja građansko-liberalna koalicija nije željela podržati ograničenja kod spajanja obitelji. Prošle je godine oko 70.000 ljudi podnijelo nove zahtjeve za azil u Nizozemskoj, gotovo isti broj kao i 2015., na vrhuncuizbjegličkog vala u EU.

Wilders (zasada) preskače kritiku islama

U prošlosti se Wilders profilirao i kao oštar kritičar islama. Snimao je antiislamske videe i pozivao na uvođenje poreza na nošenje marama. Islam za njega nije vjera, već politički program. Ovu radikalnu poziciju tijekom koalicijskih pregovora nije naglašavao. „Nećemo govoriti o Kuranu, džamijama i islamskim školama", najavio je Wilders prije početka pregovora i pokazao se neobično pomirljivim.

130 km/h na autocestama i nuklearke

Nova koalicija planira i druge promjene. Ograničenje brzine na nizozemskim autocestama bit će povećano sa 100 kilometara na sat danju na 130. Poljoprivrednicima bi trebali biti ublaženi neki ekološki propisi. Na javnoj radioteleviziji se planira štednja, jednako kao i smanjenje broja državnih službenika.

S druge strane ova desna Wildersova vlada planira ulaganje u stanogradnju i izgradnju dviju novih nuklearnih elektrana. Referendum o izlasku Nizozemske iz Europske unije, na koji je izvorno pozvala „Stranka za slobodu", nije uvršten u koalicijski dokument, ali će nova vlada svakako biti kritičnija prema integraciji u EU i širenju na zapadni Balkan. Nizozemska je inače treći najveći neto uplatitelj u blagajnu Europske unije, nakon Njemačke i Francuske.

Sljedeći cilj: Europa

Ovako uspješan na nacionalnom planu, Geert Wilders može sada krenuti u kampanju za europske izbore s još više zamaha. U anketama je njegova stranka već na prvom mjestu u Nizozemskoj za europske izbore s 22 posto glasova. Time joj se smiješi sedam od 31 nizozemskog mjesta u Europskom parlamentu. Do sada Wildersa tamo nije nitko predstavljao.

Po svoj bi se prilici Stranka za slobodu u Europskom parlamentu pridružila desnoj ekstremističkoj skupini „ID”, u kojoj su i Wilderova dugogodišnja saveznica Marine Le Pen sa svojom strankom Rassemblement national iz Francuske, desni populisti iz Slobodarske stranke Austrije te njemačka Alternativa za Njemačku (AfD).

Sve četiri stranke su među vodećima u anketama za europske izbore u svojim zemljama. One, između ostalog, odbacuju oštri kurs EU-a prema Rusiji i zalažu se za politiku koja je više naklonjena Kini.

Eksperiment

Novi „Kabinet nade", kako sebe nazivaju četiri koalicijske stranke, politički je eksperiment i za Nizozemsku koja je navikla na koalicije. Novi desni savez ima mnogo prblematičnih točaka u programu i morat će računati na promjenjivu većinu u parlamentu. Nizozemski list „De Volkskrant" navodi u svom komentaru: „Mnogo će ovisiti o liderskim kvalitetama budućeg premijera, koji će morati sastaviti funkcionalnu vladu. Ako to uspije, to će biti jedinstveno u povijesti nizozemskog parlamenta. Ako ne uspije, ne bi bilo potrebe da se više ispituju daljnje alternative, onda bi bili novi izbori."

No, novi izbori bili bi krajnje neatraktivni za tri manja koalicijska partnera. Njihova popularnost pada. Jedino Wilders bilježi porast popularnosti. Da su novi izbori u nedjelju, za njega bi glasalo 31 posto Nizozemaca.