Nizozemski premijer Mark Rutte je ponudio kraljici Beatrix svoju ostavku, ali ga je ona zamolila da vodi "tehničku" vladu dok se ne održe izbori. Iako su nizozemski mediji nagađali o terminima 27. lipnja ili 18. srpnja, obzirom da se bliže ljetni praznici, lako se može dogoditi da Nizozemci izađu na birališta tek 5. rujna. Čak i bez neizvjesnosti o tome kome će građani te zemlje dati svoj glas i tko će ubuduće voditi Nizozemsku, ova vijest je dodatno uznemirila svjetsko tržište kapitala jer se koalicijska vlada raspala nakon što nije postignut dogovor oko paketa štednje u iznosu od 16 milijardi eura.

"Najgore što se može zamisliti"

Jer kriza je pogodila i Nizozemsku. Dugo je gospodarstvo te zemlje uspješno odolijevalo svim izazovima, ali okolnosti sada zahtijevaju da i Haag "stegne pojas" i odrekne se izdataka za novac kojeg nije uspio privrediti. Ali dok su nizozemski desni populisti Geerta Wildersa bili najglasniji u zahtjevima kada se od Grčke tražilo još oštrije mjere štednje, kod štednje u vlastitoj domovini su vladi uskratili podršku. Obzirom da je Rutteova manjinska vlada ovisila o podršci populista, preostala je još samo teoretska mogućnost koalicije s nizozemskim socijaldemokratima. Ali nizozemski premijer se radije odlučio na ostavku.

Ekonomski stručnjaci ukazuju kako je raspad nizozemske vlade došao u najgorem mogućem trenutku. Jaap Koelewijn, profesor na sveučilištu Nyenrode ovo stanje čak naziva "Worst-Case scenarij za Nizozemsku". Jer ne samo da nije sigurno može li ova "tehnička" vlada provesti nužne mjere štednje ili će se morati čekati sve do duboko u jesen, nego je Nizozemska prisiljena provesti ozbiljne reforme na tržištu rada.

"Kad ne bi plaćali ljenčine..."

Što je još gore, posve je očito kako Wildersovi desni populisti, protivljenjem svim ovim nepopularnim mjerama, nisu htjeli propustiti priliku dočepati se još ponekog glasa Nizozemaca. Iako je Nizozemska zemlja koja uvelike profitira od Europske unije i zajedničke valute, kad se radi o 16 milijardi koje Nizozemska treba uštedjeti je populistima dovoljno da podsjete kako je to mnogo manje nego što Nizozemska plaća za Europski "kišobran" za spas eura (26,93 milijarde eura).

I svjetska tržišta kapitala su zabrinuta zbivanjima u Nizozemskoj gdje je neizvjesno i koliko će nedoumica potrajati i kako će konačno izgledati vlada u Haagu. Ta je zemlja, nakon što je i Francuska izgubila vrhunski bonitet kod agencija za procjenu ulaganja, ostala među rijetkima koja je još imala "trostruki A". Ali smisao ovih mjera štednje je bila da Nizozemska ostane ispod 3% državnog deficita - i utoliko je veliko pitanje kojeg je agencija Moody's već postavila, da li će Nizozemska zadržati najbolju ocjenu.

Ovog utorka (24.4.) je za vladu u Haagu još svijet bio u redu: objavljeno je kako je bez problema na tržištu kapitala prikupljeno gotovo dvije milijarde eura i to po najboljim kreditnim uvjetima. Jer izgleda da je i investitorima već ponestalo zemalja kojima će posuđivati novac, tim više što je Njemačka već doživjela da joj se plaća - ako uopće uzme pozajmicu.

Autor: Anđelko Šubić (dpa, Reuters, AP)

Odg. ur.: Nenad Kreizer