1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka štedi na humanitarnoj pomoći

5. listopada 2024

Njemačka vlada vodi strogu politiku štednje. Sredstva za humanitarnu pomoć diljem svijeta bit će prepolovljena 2025. godine. Posljedice će se ublažiti novom strategijom. Kako će to funkcionirati?

Izbjegle žene u izbjegličkom kampu UN-a u Južnom Sudanu
Njima je prijeko potrebna humanitarna pomoć - izbjegle žene u Južnom SudanuFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Sljedeće godine njemačka vlada namjerava izdvojiti tek oko milijardu eura za humanitarnu pomoć u svijetu. To je polovica sadašnjeg iznosa. "To su vrlo bolni rezovi", priznaje Susanne Baumann. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova predstavila je u Berlinu novu strategiju o tome kako pomoći sve većem broju ljudi u nevolji s manje sredstava. Iako Baumann još uvijek pregovara o proračunu, šanse za povećanje sredstava su male zbog potrebe da se štedi.

Više novca za „preventivnu humanitarnu pomoć"

Ministarstvo vanjskih poslova planira strateški preusmjeriti pomoć i učiniti je učinkovitijom. To uključuje oslanjanje na lokalne organizacije, bolju koordinaciju s drugim zemljama donatorima, smanjenje birokracije i poticanje racionalizacije UN-ovih agencija koje organiziraju pomoć na terenu. Većina sredstava za pomoć isplaćuje se putem UN-ovih agencija poput Svjetskog programa za hranu WFP ili UNICEF-a.

Osim toga, više novca bit će usmjereno na "preventivnu humanitarnu pomoć", ističe Baumann. Mnoge krize i katastrofe mogu se predvidjeti, pojašnjava ona. Ako se unaprijed pripremi, može se uštedjeti puno novca, primjerice ako se pomoć dopremi u pogođena područja prije poplava ili izbijanja rata, navodi Susanne Baumann.

Humanitarna pomoć ljudima u ukrajinskom ratom pogođenom gradu HersonFoto: Narciso Contreras/AA/picture alliance

Humanitarna diplomacija također će biti pojačana. Kao primjer Baumann navodi jedanaest putovanja njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock u Izrael nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. Tijekom tih putovanja je, prema riječima Baumann, ulogu igrao i bolji pristup za dostavu pomoći u Pojas Gaze i opskrbu palestinskog stanovništva.

I drugi donatori štede

Oko 310 milijuna ljudi diljem svijeta, prema navodima njemačkog ministarstva vanjskih poslova, ovisi o pomoći međunarodnih donatora, i taj broj stalno raste. Pomoć se odnosi na prirodne katastrofe, ratne situacije i migracije, ali ne na dugoročne projekte razvojne pomoći. Trenutni prioriteti njemačke pomoći su Ukrajina, Pojas Gaze, Sudan, Sirija, Jemen i Mjanmar.

Prema riječima državne tajnice Baumann, ovo je "klasična dilema", pri čemu Njemačka nije jedina koja se suočava s tim problemom. Veliki donatori poput Velike Britanije i Francuske također su smanjili sredstva. "To situaciju ne čini boljom", žali se Baumann.

Cipar: Kako pomoći civilima u Gazi?

01:58

This browser does not support the video element.

Najveći međunarodni donator su Sjedinjene Američke Države. Njemačka je do sada bila na drugom mjestu, a slijedi Europska unija. Unatoč smanjenju sredstava, Njemačka će vjerojatno ostati na drugom mjestu, procjenjuje Ministarstvo vanjskih poslova, jer i drugi donatori smanjuju svoje doprinose. U 2023. godini donatorske zemlje su globalno izdvojile oko 32 milijarde eura, dok je potrebno bilo 45 milijardi eura.

Važno je motivirati više zemalja da postanu donatori, primjerice bogate zemlje u Perzijskom zaljevu, poručuje Susanne Baumann. Mnoge zemlje, uključujući one unutar EU-a, ne stavljaju humanitarnu pomoć na vrh svojih prioriteta, dodaje ona i napominje da se donatori moraju više usredotočiti na svoje susjedstvo i sukobe koji imaju izravan utjecaj na njih. Zato je Europa snažno uključena u pomoć Ukrajini, Africi i Bliskom istoku, dok se SAD i Kanada više fokusiraju na Latinsku Ameriku, pojašnjava Baumann.

Ako se ograničena sredstva sada usmjere na velike krize, postoji rizik da se drugi problemi zanemare, upozorava Verena Knaus iz UNICEF-a u Berlinu. "Pet najvećih kriza zahtijeva pet milijardi eura godišnje, ali postoje mnoge druge zanemarene krize. U Burkini Faso, na primjer, pokriveno je samo šest posto potrebne humanitarne pomoći."

"Manje" krize, poput ove u jednoj "ambulanti za prehranu", bi mogle izgubiti na važnosti zbog štednjeFoto: George Mhango/DW

Podrška i kritike

Strategiju Ministarstva vanjskih poslova, koja podrazumijeva bolju uključenost i financiranje lokalnih humanitarnih organizacija, podržava Grace Mumo Mueme koja organizira humanitarne projekte u Somaliji uz podršku Njemačke. "Jačanje lokalnih struktura je ključan faktor. One bolje razumiju domaće okolnosti i kulturu", izjavila je za DW. "Zato je učinkovitije izravno financirati te lokalne organizacije."

S druge strane "Savez za razvojnu politiku i humanitarnu pomoć njemačkih nevladinih organizacija" (VENRO) oštro kritizira prepolovljavanje sredstava za pomoć. "Razvojna suradnja i humanitarna pomoć nisu samo nešto što je tek lijepo, već su to najučinkovitiji alati koje Njemačka ima za suočavanje s globalnim krizama", ističe Asa Mansson, direktorica VENRO-a.

Neke humanitarne organizacije upozoravaju da ne treba miješati humanitarnu pomoć s migracijskom politikom ili drugim vanjskopolitičkim ciljevima. Pomoć se mora temeljiti na potrebama pogođenih ljudi, a ne na političkom sustavu u kojem žive, ističu te organizacije. Iz Ministarstva vanjskih poslova kažu da će se i dalje pridržavati humanitarnih načela, ali da će istovremeno voditi računa i o političkim interesima Njemačke.

Humanitarna pomoć se, naime, ne odvija u vakuumu, kažu iz ministarstva. Tako je, pojašnjava se dalje, na primjer, posebno teško organizirati pomoć u Afganistanu jer nema izravnih kontakata s talibanskim vlastima.

*ovaj tekst je prvotno objavljen na njemačkom jeziku

Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.