Njemačka želi privući stručnu radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, ali sada ne samo visokokvalificiranu, već i nižekvalificiranu radnu snagu. U Bonnu je naime potpisan sporazum između njemačke Agencije za posredovanje stručne radne snage i bosanskohercegovačke Agencije za rad i zapošljavanje, kojim se regulira dolazak medicinskih sestara i njegovatelja. Jer, Njemačkoj je prijeko potrebna ta radna snaga, a Bosna i Hercegovina ima napretek nezaposlenog medicinskog osoblja.

Radnicima osigurati pravo na rad - pa makar i u drugoj zemlji

Oko 10.000 radnika iz područja medicinske njege je potrebno Njemačkoj. Do sad je Njemačka imala poseban sporazum o mogućnosti rada njegovatelja iz zemalja koje nisu članice EU-a, s Hrvatskom, Srbijom i Filipinima. Kako bi pokrila svoje potrebe za njegovateljima, Njemačka je sada sklopila isti dogovor i s Bosnom i Hercegovinom, odakle bi oko 500 radnika do konca 2014. moglo naći posao u Njemačkoj. Zašto upravo s Bosnom i Hercegovinom, pojašnjava direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Adnan Delić:

"U ovom trenutku BiH ne može pružiti nezaposlenim ljudima adekvatno radno mjesto, a ni dovoljan broj radnih mjesta. I naša obveza kao državne institucije je da omogućimo građanima da ostvare svoje pravo na rad, koje je jedno od osnovnih ljudskih prava, makar to pravo na rad ostvarili u nekim drugim zemljama."

U tu drugu zemlju spada od danas i Njemačka, u koju, kako naglašava Delić, Bosanci i Hercegovci rado žele doći raditi. Put do Njemačke za kvalificirane radnike je međutim povezan s određenim uvjetima. Onaj najbitniji je jezik. Njemačka Agencija za posredovanje stručne radne snage je sklopila ugovor o suradnji s Goethe institutom, tako da oni njegovatelji, koji žele doći u Njemačku, prvo moraju dokazati da barataju njemačkim jezikom najmanje na razini B2 službenog vrednovanja ovog znanja. A prijaviti se može isključivo preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Nova generacija "medicinskih gastarbajtera"?

No, i nakon što radnici dođu Njemačku, njihove diplome i potvrde o kvalifikaciji nisu odmah priznate, pojašnjava Monika Varnhagen iz Savezne Agencije za posredovanje stručne radne snage (ZAV): "Potrebno je proći proces priznavanja, tijekom kojeg se uspoređuje što ta stručna radna snaga donosi sa sobom iz Bosne i Hercegovine i koji su zahtjevi u Njemačkoj. Ukoliko situacija bude takva da postoji potreba za dodatnim stručnim obrazovanjem, onda će se definirati koji su deficiti."

Drugim riječima, svaka prijava će se posebno provjeravati. Proces priznavanja bi trebao trajati dva do tri mjeseca, tijekom kojih radnici iz BiH rade u klinikama, a kasnije mogu raditi i u staračkim domovima.

Međutim, koliko to pogađa Bosnu i Hercegovinu kad njezina stručna radna snaga napušta zemlju i djeluje u stvaranju nove generacije "medicinskih gastarbajtera"? Direktor Agencije za rad i zapošljavanje, Adnan Delić, smatra da ne dolazi do "odljeva mozgova".

"Ono što je posebno bitno je da BiH, osim izuzetno loše političke situacije, ekonomske situacije, vrlo slabo razvijenog gospodarstva, da je faktički na jednoj ivici propasti, da BiH u ovom trenutku dijaspora spašava svojim ulaganjem, odnosno slanjem novca u BiH, i ovakvi načini će doprinijeti da ljudi, koji dođu u Njemačku raditi, da će oni slati novac svojoj rodbini, prijateljima i ostalima, i na taj način pomagati BiH. A dugoročno, vjerovatno gubimo kvalitetnu radnu snagu."

Delić je međutim uvjeren da će se oni koji dođu raditi u Njemačku, i vratiti u svoju domovinu.