Njemački Bundestag je usvojio vladin „obrambeni kišobran“ kojim koalicija kancelara Olafa Scholza reagira na energetsku krizu. Ustavom definirana „kočnica“ za novo zaduženje se tako već po drugi put tijekom ove godine – ukida. Naime, zaobilaženje kočnice po pitanju novog zaduživanja je dozvoljeno samo u „izvanrednim situacijama“. Za vladin prijedlog „zaštitnog kišobrana“ glasali su klubovi zastupnika „semafor-koalicije“: SPD, Zeleni i FDP. Protiv je bila Unija CDU/CSU, a Ljevica i AfD su bili suzdržani.

Drastičan rast cijene energije

Novo ukidanje kočnice za zaduženje savezna vlada je opravdala efektima ruskog agresorskog rata u Ukrajini na cijene energije. Drastičan porast cijene energenata predstavlja znatno opterećenje, a dijelom i opterećenje koje ugrožava egzistenciju građana i poduzeća u Njemačkoj, stoji u usvojenom dokumentu. Savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) pozdravio je odluku Bundestaga kao „dobru vijest za sve one koji su zabrinuti po pitanju režija – i za obrtnike i poduzeća“. Kišobran će, dodao je, pomoći u „savladavanju previsokih cijena energije“.

Previđeno je da se već tijekom ove godine uz pomoć novih kredita uplati 200 milijardi eura u fond za stabiliziranje ekonomije (WSF), koji je utemeljen tijekom pandemije koronavirusa. On će sada dobiti prenamjenu. Sredstva će se moći koristiti do sredine 2024. Novcem iz fonda bi se trebalo financirati ograničavanje cijena plina u Njemačkoj, ali i jedan dio planiranog ograničavanja cijene struje, odnosno isplatu pomoći firmama i za stabiliziranje uvoznika plina, koji su se našli u velikim problemima zbog energetske krize.

Iz redova oporbene Unije i Ljevice stiže žestoka kritika na račun savezne vlade. Financijski stručnjak CDU-a Mathias Middelberg govorio je kako je vlada od zastupnika tražila bianco-podršku: „Nitko živ u ovoj zemlji ne zna što će oni konkretno napraviti.“

Ograničavanje cijene plina i struje

Za sada je naime posve otvoreno na koji način vlada želi djelovati protiv snažnog rasta cijena plina ili struje. Po pitanju plina vlada je angažirala jednu komisiju koja je predložila da savezne vlasti za početak kompletno preuzmu podmirivanje računa građana i firmi za prosinac ove godine. Od ožujka iduće godine na snagu bi mogla stupiti mjera kojom se predviđa gornja granica za određenu količinu potrošenog plina (takozvani „temeljni kontingent“) – konkretno se radi o 80% uobičajene potrošnje. Razgovara se o sličnom konceptu i po pitanju struje. Jedan dio temeljne potrošnje po povlaštenoj cijeni, a ostatak po – višoj. Savezna vlada tako želi osigurati da se energiju i dalje štedi i to usprkos povoljnijoj cijeni jednog dijela potrošnje.

se/pg (rtr, dpa, afp, phoenix)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu