Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a u Njemačkoj unatoč raznim neuspjesima i prijeporima s optimizmom gleda u budućnost. Troje predsjednika vladajućih stranaka su objavili gostujući članak u novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung u kojem kažu: „Želimo Njemačku učiniti socijalnijom i pravednijom, modernijom i digitalnijom, konkurentnijom i klimatski neutralnom." To su koalicijski partneri mogli napisati tako i prije godinu dana.

Ali, 2022. je u stvarnosti za takozvanu „semafor-koaliciju" bila obilježena krizama koje su slijedile jedna za drugom, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj pozornici, a tako će zacijelo biti i u 2023. A te krize nisu imale nikakve veze s onim što si je ova vlada uzela u zadatak na početku svoga mandata u prosincu 2021. godine.

Pred njemačkom vladom su tri velika izazova: ona se mora i dalje brinuti za sigurnu opskrbu energijom, bez obzira na rast cijena, mora poticati jedinstvo društva i mir u vrijeme rata, te se jasnije definirati u međunarodnoj politici. Prije svega u odnosu na Kinu.

Osiguravanje opskrbe energijom

Dobrih 200 milijardi eura je vlada trebala kako bi osigurala opskrbu njemačkog stanovništva i gospodarstva tijekom ove i iduće zime energentima nakon gotovo potpunog napuštanja uvoza nafte, plina i ugljena iz Rusije. Što će biti nakon toga ovisi i o tomu kako uspješno će vlada djelovati u idućoj godini.

Savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) je u jednom intervjuu za Medijsku grupu Funke izjavio da malo vjerojatnim smatra pad cijena energenata na razinu prije ruskog napada na Ukrajinu. „Vjerojatno se nećemo vratiti povoljnim cijenama, koje smo imali prije rata." Ali, stanje će ostati prihvatljivo „jer ćemo imati nove mogućnosti uvoza". Njemačka će ostati jaka i uspješna industrijska nacija, rekao je Scholz.

Za to je potrebno brzo proširenje korištenja obnovljivih izvora energije. Ali, oko brzine i mjera energetske politike već je 2022. bilo puno svađe unutar koalicije, primjerice oko dodatnog poreza na plin, koji je htio uvesti ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni), ali koji je na kraju ipak odbačen, ili oko produžetka rada tri preostale njemačke nuklearne elektrane do travnja.

To se ne smije ponoviti 2023. godine. Predsjednik CDU-a Friedrich Merz izjavio je za Rheinische Post da se vladajuća koalicija previše svađa, a da premalo vremena koristi da dovede gospodarsku i energetsku politiku do zaokreta na bolje. I dodao ironično: „U školi bi rekli, ona se jako trudila."

Sačuvati jedinstvo društva

Vlada će morati uložiti puno truda kako bi u vremenima velikih kriza i nesigurnosti ojačala jedinstvo društva. U posljednje vrijeme je Nijemce uplašilo otkrivanje planiranog, perfidnog „državnog udara", koji je htjela izvesti skupina desnih ekstremista „Građana Reicha".

Vlada mora osim toga u 2023. još bolje i prije svega jedinstvenije javnost informirati o isporukama oružja i solidarnosti s napadnutom Ukrajinom. Prema jednoj novoj studiji brojni ljudi, osobito na istoku Njemačke, puno sumnjičavije gledaju na potporu Ukrajini nego na zapadu zemlje.

Samo 28 posto ispitanika na istoku Njemačke želi zadržati potporu Ukrajini i u slučaju da to dovodi do viših cijena energenata, pokazala je studija Mercator Foruma migracija i demokracija (Midem) Tehničkog sveučilišta u Dresdenu. Na zapadu Njemačke je to ipak 42 posto ispitanika. A svaki treći stanovnik na istoku Njemačke slaže se s tvrdnjom: „NATO je Rusiju toliko dugo provocirao da je Rusija morala krenuti u rat." Na zapadu Njemačke s time se slaže 22 posto ispitanika.

Vanjskopolitički stručnjak CDU-a u Bundestagu Roderick Kiesewetter u razgovoru za DW kratko zaključuje da vlada mora „potpuno provesti zaokret na područjima sigurnosti, gospodarstva i društva. Potrebna je brza provedba kako bismo našu slobodu i demokraciju obranili protiv ruskog hibridnog rata u Europi i bili spremni za natjecanje sustava s Kinom."

U to pripada i to da se Njemačka jače nego do sada potrudi i oko jedinstvene pozicije unutar Europske unije. Njemački paketi pomoći teški milijarde za vlastito stanovništvo, protiv inflacije i visokih cijena energenata, ali bez dogovora s drugima, okrenuli su nemali broj EU-partnera protiv vlade u Berlinu.

Jedinstvena politika prema Rusiji i Kini

Politika prema Kini i Rusiji je doista i 2023. jedna od glavnih zadaća Savezne vlade. Kiesewetter kaže za DW da vlada sad ima zadaću „divezificirati našu opskrbu energijom i osloboditi nas jeftinih lanaca stvaranja vrijednosti iz Kine, bolje diverzificirati i prepoznati agresivne i hibridne postupke Kine. U godinama koje slijede Kina će provesti vojni napad na Tajvan – mi zato moramo sad što je brže moguće osjetno smanjiti ovisnosti i utjecaj Kine."

Početkom studenoga je putovanje saveznoga kancelara u Kinu izazvalo negodovanje i unutar vladajuće koalicije. Bilo je to prvo putovanje nekog zapadnog predsjednika vlade nakon spornog ponovnog izbora predsjednika Xi Jinpinga 23. listopada.

I unatoč oštrim kritikama, primjerice od ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock (Zeleni), kancelar je dopustio ulazak kineske brodarske kompanije Cosco s manjinskim paketom u vlasništvo Hamburške luke. Uskladiti kurs prema Pekingu je još jedan izazov za Saveznu vladu u 2023. godini.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu