Policija je u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji u noći na 29. prosinca izašla na teren zbog prijave da je navodno u tijeku provala u jedan supermarket. No radilo se samo o mladićima koji su, opremljeni dekama i toplim čajem, čekali otvaranje trgovine. Naime, ovog je ponedjeljka započela prodaja novogodišnjeg vatrometa. U Njemačkoj se on smije prodavati odraslim osobama starijima od 18 godina samo zadnja tri radna dana do 31. prosinca.

Unatoč hladnoći i mraku diljem Njemačke su se ponovno, već na početku prodaje, formirali dugi redovi. Police u trgovinama su se brzo ispraznile. Tražena roba nosi nazive poput „Giftzwerg“, „Hysteria“ ili „Hurricane Force“. Riječ je o pirotehničkim sredstvima u velikim i malim, šareno otisnutim kartonskim kutijama s istaknutim fitiljem. Kada se on zapali, kutije i njihov sadržaj polete u zrak. Crni barut uzrokuje glasne eksplozije, a metalni prah i druge dodane kemikalije stvaraju šarene efekte.

Samo manjina puca petardama

Paljenje vatrometa u novogodišnjoj noći ima dugu tradiciju u Njemačkoj. Za proizvođače je to odličan posao. Prema vlastitim navodima, Savez pirotehničke industrije (VPI) ostvario je 2024. godine promet od 197 milijuna eura. To je novi rekord, nakon 180 milijuna eura godinu ranije. VPI za 2025. godinu očekuje deset do 15 posto više pirotehničkih proizvoda u trgovini.

Pritom samo 22 posto građana u Njemačkoj želi dočekati Novu godinu uz vlastiti vatromet, dok 74 posto to ne želi. To proizlazi iz reprezentativne ankete instituta za istraživanje javnog mnijenja Civey, provedene među 2.500 osoba starijih od 18 godina. Anketu je naručio Savez udruga za tehnički nadzor (TÜV).

„Riječ je o manjini koja u novogodišnjoj noći privatno puca petardama, ispaljuje rakete ili pali druge pirotehničke naprave“, rekao je Joachim Bühler, glavni direktor tog Saveza. Dodao je da je vatromet posebno popularan među mlađim ljudima i obiteljima s djecom.

Donja grafika prikazuje postotak ispitanika koji žele koristiti pirotehniku, s obzirom na starosnu dob (svijetloplavo), obitelji s djecom (crveno) i spol (tamnoplavo).

Teške ozljede u porastu

No ono što je za jedne šarena i uzbudljiva zabava ima i svoje tamne strane. Ne nastaju samo goleme količine otpada – prema Saveznom uredu za okoliš, vatromet oko Nove godine uzrokuje oko 2.000 tona sitnih čestica prašine. Ta količina odgovara otprilike jednom postotku godišnjeg opterećenja sitnom prašinom u Njemačkoj, koje se smatra rizikom za zdravlje.

Posebno je ozbiljno to što iz godine u godinu rastu i broj ozlijeđenih i materijalne štete, osobito u velikim gradovima. Petarde uzrokuju teške ozljede poput akustičnih trauma, opeklina ili oštećenja dijelova tijela, osobito prstiju ili cijelih šaka.

Smrt zbog kuglaste bombe

Sve češće se koriste pirotehnička sredstva kupljena u inozemstvu, ponajprije u Poljskoj, Češkoj i Nizozemskoj, koja se ilegalno unose u Njemačku. Ona često imaju znatno veću razornu snagu od legalno dostupne robe.

Prema navodima njemačke carine, tijekom 2024. godine zaplijenjeno je više od sedam tona pirotehnike koja nije dopuštena u Njemačkoj – znatno više nego u tri prethodne godine zajedno. Dva mlada muškarca poginula su prošle godine u novogodišnjoj noći nakon što su rukovala tzv. kuglastim bombama, koje su bile punjene s više od 600 grama crnog baruta. Predsjednik Saveznog policijskog sindikata Jochen Kopelke je upozorio: „Mnogima više nije dovoljan običan vatromet. Mora biti sve više razorne snage, velikih eksplozija i puno vatre."

Mnogi traže zabranu pirotehnike

Ono što također raste je i ciljana uporaba pirotehnike kao oružja protiv ljudi. U određenim četvrtima velikih gradova poput Berlina napadi su često usmjereni i protiv policajaca, vatrogasaca i hitnih službi. Zbog toga policijske organizacije zahtijevaju opću zabranu vatrometa. Odgovarajuću peticiju Berlinskog policijskog sindikata dosad je potpisalo gotovo 2,5 milijuna ljudi.

Predsjednik tog sindikata Stephan Weh smatra da je politika dužna reagirati i kritizira: „Jedino što se posljednjih godina dogodilo jesu lokalne zone zabrane petardi, oružja i noževa, koje, međutim, ne mijenjaju ništa u nasilnim ispadima. Ne želimo čekati da jedan od naših kolega izgubi život zbog ovog besmislenog i divljeg ludila s petardama."

Pod oznakom #böllerciao savez od više od 50 civilnih organizacija također poziva na zabranu privatnog korištenja pirotehnike u novogodišnjoj noći. Među podupirateljima su liječničke udruge, Njemačka pomoć za okoliš, organizacije za zaštitu životinja i Njemačka dječja zaklada. Odgovarajuću peticiju potpisalo je oko 750.000 ljudi.

Samo je svaki treći protiv zabrane vatrometa

Rastuća agresivnost u novogodišnjoj noći ima znatan utjecaj i na osjećaj sigurnosti mnogih građana. Prema TÜV-ovoj anketi, gotovo se svaki treći ispitanik u međuvremenu općenito osjeća nesigurno zbog pirotehnike u javnom prostoru. To se posebno odnosi na žene. 22 posto ispitanih navelo je da u novogodišnjoj noći više uopće ne izlazi van.

Sve više ljudi pozdravilo bi ograničenja privatnog vatrometa. 43 posto ispitanika podupire potpunu zabranu, uz iznimku prskalica ili stolnog vatrometa. 22 posto zahtijeva zabranu velikih petardi i snažnih eksplozivnih sredstava. No postoje i ljudi koji, pozivajući se na tradiciju i slobodu, odbijaju sve zabrane. U anketi ih je bilo 33 posto.

Donja grafika prikazuje koliko se ispitanika izjasnilo za djelomičnu (svijetloplavo) i potpunu (tamnoplavo) zabranu pirotehnike, s obzirom na životnu dob i spol.

Zone zabrane u mnogim gradovima

Opća zabrana privatnog vatrometa na razini cijele Njemačke zasad nije na vidiku. Savezni i pokrajinski ministri unutarnjih poslova nedavno se nisu mogli usuglasiti. Premijer Donje Saske Olaf Lies umjesto toga se oslanja na odluke na lokalnoj razini. „Postoji mnogo općina koje određuju područja u kojima se ne smije pucati petardama.“

Doista, u Berlinu, Hamburgu, Kölnu, Münchenu i drugim velikim gradovima postoji sve više jasno označenih zona zabrane, osobito u središtima gradova. U cijeloj Njemačkoj vatromet je načelno zabranjen u blizini bolnica, crkava, dječjih i staračkih domova te oko zračnih luka.

Sa psom u zračnu luku ili na Sylt

Buka i eksplozije plaše i životinje. Vlasnici pasa i mačaka u novogodišnjoj noći traže utočište na mjestima koja obećavaju mir. To može biti i zračna luka. „U zračnoj luci terminali su otvoreni 24 sata dnevno i javno dostupni – i na Silvestrovo. Psi su ondje dopušteni. Vatrometa u neposrednoj blizini nema“, rekao je glasnogovornik Zračne luke Köln/Bonn na upit portala t-online.

Kome ni to nije dovoljno, mora za Novu godinu otputovati na Sjeverno more. Na nekim otocima, primjerice na Syltu, privatni vatromet je radi zaštite građevina s tradicionalnim krovovima od trstike općenito zabranjen, dok na drugima postoje stroga ograničenja.