U novijoj njemačkoj povijesti četiri slučaja se izdvajaju: serija ubojstava između 2000. i 2007. godine koju su počinili ekstremni desničari nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU), potom islamistički napad 2016. na božićni sajam u Berlinu, antisemitski napad na jednu sinagogu 2019. i napad na više mjesta u gradu Hanau 2020.

Brojnim mrtvima i ranjenima ovih i drugih terorističkih napada posvećen je Dan sjećanja na žrtve terorizma koji će prvi put biti obilježen 1. ožujka 2022. Njemačka Vlada je time preuzela europski Dan sjećanja na žrtve terorizma, a datum je uzet zbog toga što se na taj dan 11. ožujka 2004. dogodio bombaški napad na vlakove u Madridu u kojem je stradala 191 osoba.

„Nije mi dobro"

Andreas Schwartz pozdravlja uvođenje ovog dana sjećanja, ali za njega, kako kaže, ostaje pravi dan sjećanja 19. prosinca. Tog datuma 2016. godine je islamist Anis Amri ubio dvanaest ljudi na Breitscheidplatzu u Berlinu. Trinaesta žrtva je umrla 2021. od posljedica ranjavanja. Više od 100 ljudi je zadobilo teške ozljede, među njima je bio i Schwartz.

„Nije mi dobro. Cijela ta priča me je uništila“, priča nam on u svom berlinskom stanu. Ovaj 52-godišnjak ima probleme sa srcem koji su počeli nakon napada. Slike tog dana su mu se duboko urezale u pamćenje. Nekada je vozio kamion, sada nije sposoban za rad.

„Naopako je krenulo to što je odnos prema nama bio pogrešan." On kaže kako je i od drugih žrtava čuo da su morali pretrpjeti veliki broj vještačenja da bi stekli neka prava. U nacrtu novog njemačkog Zakona o žrtvama zahtijeva se da samo jedno vještačenje mora biti dovoljno. On kaže da su ljudi poput njega sada dvostruke žrtve jer su i žrtve birokracije.

Schwartz se sjeća svojih brojnih razgovora s političarima koji su obećavali da će se sve to popraviti, ali se on pita kada i da li se stvar namjerno odugovlači. Njemu su od zatraženih 30 sati terapije odobrili samo pet. „Kako da onda traumatizirani čovjek opet normalno stane na noge?"

„Više empatije i dostojanstva"

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser je rekla da ljudi ne smiju biti prepušteni sami sebi u borbi za povratak u normalan život. U njenoj su nadležnosti savezna policija, Savezni kriminalistički ured (BKA) kao i Služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV). Svi oni imaju relativno brojne uspjehe u odvraćanju opasnosti, ali ih mnogi i kritiziraju zbog loših političkih procjena i propusta sa smrtnim ishodom.

Zbog toga je u Bundestagu osnovan istražni odbor. Utvrđeno je da su postojali propusti u odnosu institucija prema žrtvama. Zato ministrica Faeser kaže: „U tom kontekstu bi odnos prema žrtvama morao biti s više empatije i dostojanstva."

Opunomoćenik za žrtve želi i njih uključiti

Na Danu sjećanja na žrtve terorizma govorit će Stephan Harbarth, predsjednik Ustavnog suda, te stručnjakinja za problem terorizma Petra Terhoeven sa Sveučilišta Göttingen. Ubuduće će u organizaciju biti uključeni i preživjeli, kao i obitelji stradalih s njihovim željama.

To naglašava povjerenik njemačke Vlade za žrtve terorizma Pascal Kober, koji je na toj dužnosti od siječnja 2022. On je u pismu žrtvama i njihovim obiteljima naglasio da im želi poslati signal da nisu sami već „da svi mi osjećamo pogođenost“. Ovaj političar kaže da su teroristički i ekstremistički napadi također napad na temeljni demokratski i slobodarski poredak u Njemačkoj.

Želja za „brzom pomoći bez birokracije"

Pascal Kober je i vojni svećenik. On kaže da se ne može odustati od normalne procedure u socijalnoj državi, pomoć se mora formalno zatražiti, a upravo u stresnoj situaciji ljudi to doživljavaju kao nešto što ih dodatno povrijedi. On kaže da se to mora uzeti u obzir. Upoznat je s time kako bi se trebalo odnositi prema traumatiziranim osobama. „Znam kako doživljeno nasilje može djelovati na ljudsku psihu."

Andreas Schwartz je napad u Berlinu preživio teško traumatiziran. On smatra uspjehom što su mu priznali 60 posto invalidnosti. Ali kaže da je tužno to što je morao uzeti odvjetnika kako bi to postigao.

Prema njemu, žrtvama se mora pomoći bez odugovlačenja i u budućnosti želi svima koji su prošli kroz slične patnje „brzu pomoć bez birokracije".

Schwartz je zabrinut zbog mogućnosti ponavljanja terorističkog napada u Njemačkoj. Poslije berlinskog napada utvrđeno je da je terorist Anis Amri bio poznat nadležnim organima i da su ga okvalificirali kao opasnog i spremnog za teroristički napad. Ali ga nisu uspjeli spriječiti.

Schwartz zato kaže da bi sigurnosne institucije i država morali dobro razmisliti o tome kako suzbiti terorizam. „Ne smijemo dopustiti da dođe do terorizma, bez obzira s koje strane bio – je li lijevo, desno ili islamističko nasilje“, kaže Schwartz.