Kako pojačati zaštitu od koronavirusa? Od rujna će određene skupine građana Njemačke moći obnoviti cjepivo protiv Covid-a, odlučili su ministri zdravstva njemačkih saveznih pokrajina zajedno sa saveznim ministrom. Evo nekoliko odgovora na pitanja u vezi sa cijepljenjem s trećom dozom.

Koliko dugo štiti cjepivo od korone?

Na to pitanje stručnjaci dosad nisu mogli točno odgovoriti. Može se pretpostaviti da zaštita od zaraze poslije nekog vremena popušta. Iz iskustva s drugim bolestima dišnih puteva se zna da je ubrizgavanjem cjepiva u mišić teško postići efikasnu dugotrajnu zaštitu sluzokože. No procjenjuje se da zaštita od teškog oblika oboljenja duže traje – što, prema dosadašnjim saznanjima, vrijedi i za delta-varijantu.

Kome je namijenjeno obnavljanje cjepiva?

Prema odluci ministara, u ustanovama za njegu, rehabilitaciju ili drugim ustanovama za rizične skupine bit će ponuđeno cijepljenje još jednom dozom – u pravilu najmanje šest mjeseci nakon kompletiranja prve serije cjepiva. Pacijenti s oslabljenim imunitetom koji žive kod kuće ili osobe ovisne o profesionalnoj njezi koje žive kod kuće moći će primiti cjepivo kod svog liječnika.

I ljudi koji su kompletno cijepljeni vektorskim cjepivima – s dvije doze AstraZenece ili jednom dozom Johnson&Johnson, moći će, prema odluci ministara, primiti mRNA-cjepivo BioNTech/Pfizer ili Moderna. To će moći obaviti u centrima za cijepljenje, kod liječnika ili na radnom mjestu.

Što govori u prilog novoj revakcinaciji?

Političari taj korak obrazlažu zdravstvenom prevencijom i prvim rezultatima studija koje ukazuju na to da bi kod određenih skupina ljudi moglo doći do povećanja broja onih čiji imunosni sustav reagira slabije ili ta obrambena reakcija brže popušta. To se posebno odnosi na ljude čiji je imunitet relevantno oslabljen, na ljude u dubokoj starosti i one kojima je inače potrebna njega. Imunitet starih ljudi ne reagira tako dobro kao kod mladih. Djelotvornost cjepiva, koja je zapravo velika, kod njih ne dolazi do punog izražaja. Slično može biti i kod ljudi koji su imali određena oboljenja.

Što kaže Stalna komisija za cijepljenje (STIKO)?

Ona se bavi tom temom, ali do sada nije vidjela temelja za službenu preporuku koja bi se temeljila na odgovarajućim podacima. Kada je riječ o odluci Izraela da ponudi starijim osobama i treću dozu, šef STIKO-a Thomas Mertens nedavno je rekao kako ništa ne govori protiv toga - ako jedna država tako postupa iz obveze brige o svojim građanima – pa i bez odgovarajućih dokaza. Podaci o slabljenju zaštite cijepljenih u Izraelu su, na primjer, bili na meti kritika zbog mogućeg iskrivljavanja podataka.

Kakvu ulogu ima delta-varijanta?

Delta-varijanta, koja je otkrivena u Indiji i sada prevladava i u Njemačkoj, mnogo je zaraznija od njenih prethodnika – američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti CDC ju je usporedio s vodenim boginjama. Strahuje se i od povećanog širenja tijekom jeseni i zime.

U usporedbi s prethodnim varijantama, kod inficiranih deltom su u krvi nađene bitno veće količine virusa. Osim toga, delta-soj ima veću sposobnost izbjegavanja antitijela cijepljenih osoba i onih koji su preboljeli koronu. Pretpostavlja se da će zbog toga i vjerojatnost zaraze kod cijepljenih biti veća.

Zašto je poslije vektorskih cjepiva potrebno obnavljanje?

Pozadina bi moglo biti to što različite vrste cjepiva izazivaju različite odgovore imunosnog sustava. Ima indicija da je poslije dvije doze AstraZenece broj neutralizirajućih antitijela nešto manji nego poslije mRNA-cjepiva, i da je isto tako manji i poslije dvostrukog cijepljenja cjepivima različitih proizvođača.

Obnavljanje bi zato uskoro mogli imati smisla. Ali, pretpostavlja se i da AstraZeneca dobro reagira na drugi „krak" imunog odgovora, takozvane T-ćelije. One su važne za zaštitu od teških oboljenja.

Koja cjepiva će biti korištena?

U početku neće biti cjepiva koja su specijalno usmjerena protiv delta-soja ili drugih novih varijanti, iako više proizvođača radi na tome. Stručnjak iz berlinske sveučilišne bolnice Charite Leif Erik Sander kaže da i cjepiva koja su sada na raspolaganju „vjerojatno jasno podižu" imunosni odgovor.

Može li treća doza predstavljati rizik?

Može se dogoditi da zbog kratkog vremena u odnosu na prethodno cjepivo dođe do jače reakcije, kaže dr. Sander. Te reakcije su neugodne, ali u pravilu bezazlene. Ako, kao što je sada predviđeno, od prethodnog cjepiva prođe najmanje šest mjeseci, on kaže da se ne brine zbog pojačanih reakcija. Prema njegovim riječima, stariji ljudi su ionako dobro podnosili cjepivo. Ali i dalje vrijedi pravilo da treću vakcinaciju treba pažljivo nadzirati.

Zar se ne može izmjeriti je li netko još uvijek imun?

Laboratorijska ispitivanja broja antitijela su moguća – ali ona ne dozvoljavaju direktno zaključivanje o zaštitnom djelovanju na ljude. Do sada nije bilo neke definirane granične vrijednosti koja bi mogla ukazati je li netko imun ili zaštićen od težeg oblika oboljenja. Isto tako sve cijepljene osobe ne stvaraju razinu antitijela koja se može izmjeriti – što, pak, ne znači da netko nije zaštićen, kaže Christine Dahlke s Odjela za kliničku infektivnu imunologiju na Sveučilišnoj klinici Hamburg-Eppendorf.

To, kako je dodala, ovisi o stanicama pamćenja koje kratko vrijeme nakon infekcije ponovo podižu antitijela na dovoljnu razinu. Te stanice mogu biti ispitivane za potrebe studija, što je zahtjevno, ali u svakodnevici se ne smatra opcijom.

Je li na raspolaganju dovoljno cjepiva?

Više bogatih zemalja smatra da je obnavljanje sada moguće. No globalno gledano, ne može biti ni govora o dovoljno cjepiva. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je prije nekoliko dana tražila da se obnavljanje cjepiva privremeno obustavi, dok god još mnoge siromašne zemlje čekaju na svoje doze.

Obnavljanja vakcinacije koja su tek počela trebala bi biti prekinuta, a odgovarajući planovi zamrznuti bar do kraja rujna, dok najmanje 10 posto ljudi na čitavom svijetu ne bude cijepljeno, zahtijeva SZO. I stručnjak Sander govori o „etičkoj dilemi". Ali kaže da je kod nas treća vakcinacija medicinski opravdana.

Hoće li sada biti potrebno obnavljanje cjepiva svakih šest mjeseci?

Stručnjaci ne smatraju da će biti tako. Iz iskustva s drugim cjepivima se zna da kasno obnavljanje još jednom potiče „stanice pamćenja", rekla je Dahlke, dodavši kako se nada da poslije jedne ili dvije, a možda i više godina, cijepljenje više neće biti potrebno.

Ni virus, po riječima ove stručnjakinje, kasnije – kada većina ljudi bude imuna – ne bi više trebao tako brzo mutirati. Poslije nekoliko godina se može računati s dužim trajanjem zaštite cjepiva, zaključuje dr. Dahlke u svojoj studiji u stručnom magazinu „Virus evolucija".

sb/dpa