I ministar gospodarstva Peter Altmaier i šef ureda kancelarke, Helge Braun su jasno rekli kako niti njemačka država ne može vječito pokrivati čak 75% gubitka prometa uzrokovanih mjerama protiv pandemije. "Mi sasvim sigurno ne možemo neograničeno dugo dalje provoditi tako opsežne pakete pomoći kao što je nadoknada za gubitak prometa", izjavio je ministar gospodarstva za postaju Deutschlandfunk. Braun je za list Handelsblatt bio još jasniji: država "ne može biti sposobna za djelovanje neograničeno dugo", kaže šef ureda kancelarke. "Promet ne može zauvijek biti glavni kriterij" za pomoć tvrtkama.

No ipak: Braun naglašava kako će se gospodarstvo i dalje pomagati, ali kako se do siječnja moraju razviti mehanizmi kako da ta pomoć bude bolje usmjerena prema cilju. To znači da neće kriterij biti pad prometa, nego fiksni troškovi neke tvrtke kao što je to slučaj kod pomoći koja se već planira od siječnja.

Takva pomoć, najavljuje i ministar gospodarstva, bi mogla biti isplaćivana sve do konca lipnja gdje bi i tvrtke koje bilježe pad prometa mogle barem pokriti značajan dio svojih troškova. Istog je mišljenja i ministar financija, Olaf Scholz koji je još jednom ustao u obranu "osobito velikodušne" novčane potpore u studenom i prosincu, ali je i najavio kako će od sljedeće godine vrijediti "normalna pravila prijelazne pomoći."

Zaposlene se opet šalje kući

Za tu "velikodušnu pomoć" u ova dva mjeseca je njemačka država predvidjela oko 30 milijardi eura: manje tvrtke, dakle do 50 zaposlenih bi trebale dobiti nadoknadu do 75% prometa ostvarenog u istom razdoblju prošle godine, veće tvrtke bi dobile nešto manje. Zahtjevi se mogu podnijeti od prošlog tjedna.

No ekonomski institut ifo upozorava kako od studenog opet raste broj zaposlenih koji rade skraćenim radnim vremenom: u listopadu je to bilo još u 24,8% od 7000 poduzeća koja su sudjelovala u ispitivanju, u studenom je to naraslo na 28%. Točni podaci koje može dati Zavod za zapošljavanje koji onda i pokriva dio pristojbi zaposlenih će stići tek za nekoliko mjeseci jer mu treba vremena obraditi sve zahtjeve.

Osobito se pogoršalo u hotelima: tamo je broj takvih poduzeća koji su zaposlene dijelom poslali kući porastao s 62,9 na 91%, u gastronomiji je to naraslo s 53,4 na 71,7%, a nije prestala golema nevolja turističkih ureda i njih 91,1% je zatražilo pomoć za svoje zaposlene. Sebastian Link iz instituta ifo kaže kako su sektori koji su i inače pogođeni pandemijom, sad opet prisiljeni skraćivati radno vrijeme. Jedino u proizvodnoj industriji je zabilježeno lagano poboljšanje.