U Njemačkoj su proteklih dana zabilježene rekordne temperature – živa u termometru se znala popeti i do granice od 40 stupnjeva Celzijevih. Usred toplinskog vala, Nijemci se pripremaju za sezonu grijanja.

Otprilike polovica svih stanova u SR Njemačkoj se grije zu pomoć plina. A opskrba tim energentom je, nakon početka rata u Ukrajini, postala nesigurna i neizvjesna. Ruski plin doduše ponovno stiže u Njemačku preko plinovoda Nord Stream 1, no Gazprom je opet reducirao količinu plina koji „teče“ prema zapadu. Plin je u međuvremenu osjetno poskupio. Opskrba je postala krajnje neizvjesna. 

„Ne želim se smrzavati tijekom zime, to sam već jednom doživio“, ovo je jedna od rečenica koje izgovaraju mušterije Güntera Meurera. On proizvodi kamine i kaže da je potražnja u odnosnu na godinu dana ranije – udvostručena. Nove mušterije tješi preko telefona i kaže da s isporukom kamina mogu računati tek nakon što prođe iduća zima. Slično je i kod drugih proizvođača.

Velika potražnja za kaminima

Potražnja za njegovim uslugama je porasla za oko 30-40 posto, kaže Alexis Gula. On je dimnjačar. U njegovoj firmi u Stuttgartu mušterije mu pričaju zbog čega se ponovno okreću drvetu kao ogrjevnom materijalu: „Prije godinu-dvije zu pomoć drveta su htjeli generirati dodatnu toplinu i uživati u finoj atmosferi. Danas se radi o osiguravanje opskrbe toplinom".

Oko 80 posto drveta koje se u Njemačkoj iskoristi za grijanje potječe iz domaće proizvodnje, procjenjuje Savezno udruženje proizvođača ogrjevnog drveta. Peleti se proizvode iz otpada iz građevinske branše.

Cijena plina bi se mogla utrostručiti do početka 2023., kazao je protekli tjedan za Redaktionsnetzwerk Deutschland predsjednik Savezne agencije za elektricitet, plin, telekomunikacije, poštu i željeznicu, Klaus Müller. Grijanje zu pomoć drveta je puno jeftinije. Ali od prošle jeseni raste i cijena ogrjevnog drveta – zbog porasta potražnje.

Državni poticaji su ubrzali prelazak na grijanje s drvetom. Kako bi postigla napredak po pitanju zaštite klime, savezna je vlada naime odlučila subvencionirati saniranje građevina s ciljem bolje energetske učinkovitosti.

Svi koji se odluče na prelazak s lož-ulja na sustav grijanja uz pomoć biomase (na primjer peleta) može očekivati da će mu država nadoknaditi i do 45% troškova. Od početka ove godina nadležna državna agencija je primila već 60.000 zahtjeva za instaliranjem sustava za grijanje uz pomoć biomase.

Zdravstveni rizici

No, obzirom da prilikom korištenja ogrjevnog drveta nastaju veće količine mikro prašine, Savezni ured za zaštitu okoliša zahtijeva da se biomasu više ne koristi za grijanje. Grijanjem na drvo se u atmosferu emitira i 1000 pita više mikro čestica prašine nego grijanjem na plin, tvrdi Marcel Langner iz Saveznog ureda za zaštitu okoliša.

Oko petine „fine prašine“ u Njemačkoj otpada na ogrjevno drvo – iako se na taj način (za sada) grije samo jako mali dio građana. Te čestice se udiše, one su odgovorne za razna oboljenja dišnih puteva, ali i za problema sa srcem i krvotokom, kaže Langner.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu