Troškovi života u Njemačkoj znatno ovise o tome u kojoj regiji netko živi. Gdje se može živjeti jeftino ili skupo, ovisi prvenstveno o troškovima stanovanja. Ako se uzme u obzir ovaj faktor, u najskupljem gradu Münchenu je stanovanje 38 posto skuplje nego u najjeftinijem okrugu Vogtland u jugozapadnoj Saskoj – pokazuju rezultati aktualne studije njemačkog Ekonomskog instituta (IW) i Saveznog zavoda za građevinarstvo, urbana i prostorna istraživanja (BBSR). Kada se pak izuzme cijenu stanovanja, razlika u troškovima života između najskupljih i najpovoljnijih destinacija iznosi samo 6 posto.

Gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije?

Uključujući troškove stanovanja, glavni grad Bavarske je za četvrtinu (25,1 posto) skuplji od njemačkog prosjeka, a slijede ga okrug München(16,7 posto), Frankfurt na Majni (15,9) i Stuttgart (14,8). Najjeftinije mjesto za život, pokazalo je istraživanje, je okrug Vogtland u Saskoj i grad Greiz u Tiringiji, koji su 9,5 posto ispod nacionalnog prosjeka. Potom slijede gradovi Görlitz (9,4), kao i Pirmasens i Salzlandkreis u Saskoj-Anhaltu s 9,3 posto nižim troškovima od prosječnih.

Primjera radi, München je s 21,01 eura po kvadratnom metru stambenog prostora trenutno najskuplji grad na rang-listi cijena stanarina (u novogradnji), pokazuju rezultati Istraživačko-konzultantskog instituta Empirica, objavljeni na web-stranici Statističkog zavoda Njemačke. Na drugom i trećem mjestu slijede Berlin (17,64 eura po kvadratnom metru) i Frankfurt na Majni (17,38 eura po kvadratu).

Kada se izuzme troškove stanovanja, Stuttgart je najskuplji za život, ali samo za 4,2 posto u odnosu na nacionalni prosjek. Iza njega su München (2,1), Aschaffenburg (1,8) i Freiburg (1,6). Studija je utvrdila najniže troškove života u okrugu Leer, gdje su oni manji za 1,7 posto od prosjeka, a slijede Ostprignitz-Ruppin i Nordhausen (Tiringija) s po 1,6 posto.

Zbog velike uloge troškova stanovanja, posebno je skupo u gusto naseljenim područjima i na njih naslonjenim regijama. Isto se odnosi i na atraktivna stambena područja, na primjer, na rubu Alpa ili oko Bodenskog jezera. Istočne savezne zemlje su, s druge strane, obično znatno jeftinije od prosjeka, s izuzetkom Berlina i okoline.

Kada su u pitanju troškovi života, treba imati na umu da postoje djelomično ogromne razlike u prihodima između pojedinih okruga i gradova. Pored toga, još uvijek postoji jaz u prihodima između stanovnika na područjima nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke.

Zašto su razlike, ako se izuzme stanovanje, tako male?

U mnogim segmentima troškova života postoje male ili skoro nikakve regionalne razlike, kako objašnjava Christoph Schröder iz IW-a. On kao primjere navodi narudžbe putem interneta, namirnice iz diskontnih dućana, odjeću iz modnih lanaca i vlastitih brendova supermarketa.

S druge strane, istraživači su otkrili veće regionalne razlike kada su u pitanju restorani i hoteli, ali i u troškovima njege ili osiguranja, kako kaže stručnjak iz IW-a Jan Wendt. Ali iznos relativno stabilnih ostalih troškova umanjuje njihov utjecaj.

Prema tome, od 400 evidentiranih okruga, pokrajinskih jedinica i gradova, većina je vrlo blizu nacionalnog prosjeka, ako se ne uzme u obzir troškove stanovanja. U samo njih 60 su zabilježene razlike veće od 1 posto.

Stanovanje čini razliku mnogo većom zato što ti troškovi imaju veliku težinu u izračunavanju takozvane potrošačke košarice. A razlike su pak vrlo velike: u Münchenu troškovi stanovanja iznose 180,9 posto u odnosu na nacionalni prosjek, to je dva i pol puta više nego u okrugu Vogtland (68 posto prosjeka).

Kakav zaključak izvode autori studije?

„Život mora ostati pristupačan, bez obzira o kom dijelu Njemačke je riječ", kaže autor studije IW-a Christoph Schröder. „Država pokriva troškove stanovanja onima kojima je potrebna pomoć, što rasterećuje na pravim mjestima i dovodi do snažne regionalizacije socijalnih transfera.“ Međutim, rezultati su također pokazali da regionalna politika još uvijek mora korigirati neke stvari.

Budući da su visoki troškovi stanovanja toliki teret za stanovnike velikih gradova, bilo bi korisno preusmjeriti potražnju na okolna područja, na primjer kroz bolju infrastrukturu, smatra on. Da bi se na mjestima gdje nedostaje stanova, gradilo više i jeftinije trebalo bi olakšati novogradnju i planiranje građevinskog zemljišta, savjetuju stručnjaci. To zahtijeva jednostavnije I brže procedure kada su u pitanju birokracija i građevinski propisi, dodaju ono.

tagesschau.de/fs

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu