Pitanje migracija veliki je izazov, a istovremeno i složena tema predizborne kampanje za sve političke stranke u Europi koje nisu krajnje desne. To vrijedi i za Njemačku, za Socijaldemokratsku stranku (SPD) i za još uvijek aktualnu ministricu unutarnjih poslova Nancy Faeser. Tijekom dvodnevnog posjeta Grčkoj njemačka političarka razgovarala je sa svojim kolegama o jačanju njemačko-grčke suradnje u upravljanju migracijama.

Faeser je posjetila izbjeglički kamp na otoku Kos kako bi se osobno uvjerila u uvjete života izbjeglica koje su se nasukale na ovom otoku u Egejskom moru i čekaju na rješavanje svojih zahtjeva za azil. Prije toga, u Ateni se konzultirala s grčkim ministrom za migracije Nikosom Panagiotopoulosom i ministrom policije Michalisom Chrysochoidisom.

Na konferenciji za novinare govorila je o „zajedničkom razumijevanju" problematike migracija i o „solidarnosti" s Grčkom koja je odgovorna za zaštitu europskih granica i upravljanje primarnim migracijskim tokovima. Složila se sa svojim sugovornicima da su migracije zajednički europski izazov koji se ne može rješavati parcijalno na nacionalnoj razini, već koordiniranim mjerama i zajedničkim rješenjima u okviru jedinstvene europske strategije.

Teoretski, jedinstvena europska strategija već postoji. U svibnju 2024. godine EU je, nakon višegodišnjih pregovora, donio novi Pakt o migracijama i azilu. No, nova pravila trebala bi se početi primjenjivati tek od 2026. godine. Hoće li tada doista pridonijeti zaštiti izbjeglica, ali i rasterećenju grčkih otoka i njemačkih općina, tek će se vidjeti. U svakom slučaju, ova će tema igrati ulogu u izbornoj odluci mnogih građana u Njemačkoj. Prijevremeni izbori za Bundestag održat će se 23. veljače 2025. Nancy Faeser kandidira se za SPD u Hessenu i nada se jednom od vodećih mjesta na listi.

Pitanje povratka

U Ateni su očekivali da će predizborna kampanja igrati ulogu tijekom posjeta Nancy Faeser Grčkoj. U grčkim medijima nagađalo se da će vršiti pritisak na Atenu da prihvati povratak migranata. Nije tajna da je nekoliko tisuća ljudi, koji su u Grčkoj zatražili azil ali ga nisu dobili, otputovalo dalje u Njemačku. Očekivalo se, dakle, da će ministrica unutarnjih poslova inzistirati na tome da se mnogi od tih ljudi medijski popraćeno vrate u Grčku.

Utoliko je veće iznenađenje bilo kada je Faeser pokazala pomirljiv i kooperativan stav. Nije vršila nikakav pritisak, rekao je Panagiotopoulos za DW. Umjesto toga, oboje su se složili da bi Europska komisija trebala intenzivno pregovarati s trećim zemljama kako bi zemlje EU-a lakše provodile povratke u te zemlje. Za grčku vladu važno je da Europska komisija uvjeri Tursku da ponovno primi izbjeglice i migrante koji su uspjeli prijeći kopnenu granicu u Evrosu ili preko Egejskog mora doći do Grčke.

Ni 20 povrataka

Što se tiče povratka iz Njemačke u Grčku, ministrica unutarnjih poslova i grčki ministar za migracije govorili su o „vrlo dobroj suradnji" i pohvalili prvi zajednički pilot-projekt. No, do sada je vrlo malo ljudi vraćeno u Grčku. Prema Panagiotopoulosu, grčka je vlada odlučna ispuniti svoje obveze i nije protiv povratka.

Ali s njemačke strane je samo mali broj ljudi vraćen. Od početka 2024. godine Njemačka je željela vratiti oko 200 osoba, Grčka je odmah prihvatila povratak njih oko 180, no na kraju je stiglo samo 18, što je jedva deset posto. Očigledno njemačke vlasti nisu uspjele pronaći preostale osobe kako bi ih vratile u Grčku.

Samo na europskoj razini

Nancy Faeser i desno-konzervativni ministar Panagiotopoulos se se na konferenciji za novinare u Ateni prikazali prijateljski nastrojenima prema migrantima.

Panagiotopoulos nije koristio uobičajeni ratnički jezik koji se često koristi u Grčkoj za izbjeglice („invazija", „migracijski tokovi", „hibridni napadi u Evrosu"). Umjesto toga, govorio je o „izvrsnoj" suradnji između Grčke i Njemačke na području migracija i zajedničkom razumijevanju složenih izazova s kojima su obje zemlje suočene.

Faeser je, sa svoje strane, priznala da je pitanje migracija njemačka predizborna tema koju, „zanimljivo, ne pokreću samo desničari, već i neki ljevičari", ali je naglasila da se rješenja mogu pronaći samo na europskoj razini. O jednostranom uvođenju graničnih kontrola nije govorila, a njezini grčki sugovornici nisu je javno kritizirali.

Ne u Siriju

Kad obje strane govore o rješenjima, prvenstveno misle na odbijanja i povratke migranata. Ali kamo? Ni u kojem slučaju u Siriju, rekao je Panagiotopoulos na pitanje DW-a, a Faeser je odobravajući kimnula glavom.

Nova eskalacija u Siriji zabrinjava Grčku. Posebno se pomno prati situacija u Alepu, jer je taj grad na sjeveru Sirije vrlo prisutan u grčkoj svijesti. Prije otprilike stotinu godina ondje su mnogi Grci iz Male Azije pronašli utočište.

Ofenziva islamista u Siriji ponovno je vratila taj zaboravljeni građanski rat u sjećanje - i time izbjegličku krizu iz 2015. godine. Koliko god veliki bili strah ili propaganda - ili oboje - zbog „migracijskih tokova" u Grčkoj još uvijek postoji suosjećanje i osjećaj solidarnosti s ratnim izbjeglicama iz susjedstva. Stoga si grčki političari trenutno mogu priuštiti da isključe povratke u Siriju.

No političari i javnost u međuvremenu su prilično otupjeli na patnje izbjeglica. Povodom posjeta Faeser očekivale su se riječi suosjećanja za žrtvedvije brodske nesreće sredinom studenog u blizini Samosa i Lezbosa. U njima je poginulo devet ljudi, uključujući šestero djece. No ta tema na konferenciji za novinare u Ateni uopće nije spomenuta.