„Masovno ubojstvo Židova počelo je u Njemačkoj. To su planirali i izveli Nijemci. Zbog toga svaka Njemačka vlada snosi vječnu odgovornost za sigurnost države Izrael i zaštitu židovskog života. Nikada nećemo zaboraviti milijune žrtava i ogromnu patnju".

To je rekao Olaf Scholz (SPD) 2. ožujka 2022. u Jeruzalemu. Njemački kancelar se nalazio na svom prvom putovanju u Izrael, i upravo se nalazio u obilasku memorijalnog centra Holokausta Jad Vašem. Tom prilikom je izrekao neke temeljne postulate u odnosima između Njemačke i Izraela.

To je odnos posebne vrste i uvijek će ga oblikovati Shoa, masovno ubojstvo šest milijuna Židova od strane nacističke Njemačke.

„S izuzetkom Njemačke“

Ipak, od 1965. kada su uspostavljeni puni diplomatski odnosi između dvije zemlje, oni su doživjeli impresivni razvoj.

Prvih nekoliko godina u nakon osnutka zemlje u svakoj izraelskoj putovnici je pisalo: „Ova putovnica vrijedi za sve zemlje osim Njemačke“. Mlada država Izrael htjela je strogu distancu od „zemlje ubojica”.Avi Primor, izraelski veleposlanik u Njemačkoj od 1993. do 1999. čak je jednoj od svojih knjiga dao naslov „...s izuzetkom Njemačke“.

Od ključnog značaja za približavanje Njemačke i Izraela bio je Luksemburški sporazum postignut u rujnu 1952. koji su potpisale Savezna Republika Njemačka s jedne i Izrael i Konferencija za židovska potraživanja (Jewish Claims Conference) s druge strane. Sporazumom su regulirana Njemačka plaćanja i usluge, kao i dobrovoljna obaveza vraćanja imovine otete Židovima.

Adenauer i Ben-Gurion

Kancelar Konrad Adenauer (CDU) progurao je sporazum u Bundestagu, djelimice protiv glasova vlastitog demokršćanskog zastupničkog kluba, no ubrzo potom je postao „lice približavanja” njemačke strane.

Za rano pomirenje dvije zemlje se vrlo zalagao i David Ben-Gurion (1886-1973), legendarni prvi premijer Izraela. On je bio taj koji je promovirao stav o „drugačijoj Njemačkoj".

Ben-Gurion i prvi kancelar Konrad Adenauer (1876-1967) sreli su se samo dva puta u životu - 1960. i 1966. Ipak, dvojica državnika su njegovali prijateljstvo na daljinu.

Veliko uzbuđenje je nastalo 1964. kada se saznalo za tajne njemačke isporuke oružja Izraelu. No, to je bio posljednji poticaj za uspostavljanje potpunih diplomatskih odnosa 1965. Korak koji je teško pao mnogima u još mladoj židovskoj državi. Dolazak prvog njemačkog veleposlanika je izazvao nemire.

Willy Brandt - prvi njemački kancelar koji je posjetio Izrael

Odnos je polako jačao kroz zajedničke komemoracije i posjete predstavnika njemačke vlade.

U lipnju 1973. socijaldemokrat Willy Brandt (na funkciji 1969-1974) je kao prvi njemački kancelar otputovao u Izrael u petodnevni državni posjet.Helmut Schmidt (na funkciji 1974-1982) socijaldemokratski kancelar u teškim vremenima za odnose dviju zemalja nikada nije posjetio Izrael.

Gerhard Schröder, također socijaldemokrat (na funkciji 1998-2005) boravio je u dvodnevnom posjetu Jeruzalemu 2000. i naglasio kako je došao „kao prijatelj Izraela i kao prijatelj njegovog naroda”.  U svojih 16 godina kao kancelar (na funkciji 1982-1998), demokršćanin Helmut Kohl je samo dva puta posjetio Izrael.

Zato je njegova stranačka kolegica Angela Merkel (na funkciji 1998-2021) posjetila Izrael češće nego svi drugi kancelari zajedno: ona je u Izrael otputovala ukupno osam puta, posljednji put u listopadu 2021.

Dvije godine nakon posjeta Willyja Brandta, 1975. Jitzak Rabin je kao prvi šef neke izraelske vlade posjetio Saveznu Republiku Njemačku i Zapadni Berlin.

Nijedan šef vlade ili neki ministar DDR-a nikada nije posjetio Izrael. Istočni Berlin je podržavao palestinsko-arapski tabor a Izrael je doživljavao kao „cionističkog neprijatelja“.

Govor Angele Merkel na njemačkom u Knesetu

Šefovi vlada Savezne Republike Njemačke, a posebno Angela Merkel, uvijek su i nedvosmisleno isticali pravo Izraela na postojanje. Međutim, paralelno s izraelskom politikom naseljavanja na palestinskim teritorijama, oni su se stalno zalagali za rješenje dvije države između Izraelaca i Palestinaca i to spominjali u svojim apelima palestinskoj strani. Svako novo izraelsko naselje popraćeno je upozorenjima Njemačke da se dodatno ne opterećuje napeta situaciju u zemlji.

Vrhunac međusobnih odnosa svakako je bio govor Angele Merkel u Knesetu. Ona je 2008. bila prva strana šefica vlade koja je govorila u parlamentu Izraela. Govorila je na njemačkom, jeziku počinitelja:

„Svaka Njemačka vlada i svaki kancelar prije mene bili su okrenuti posebnoj povijesnoj odgovornosti Njemačke za sigurnost Izraela. Povijesna odgovornost Njemačke je dio državnog rezona moje zemlje. To znači da za mene kao njemačku kancelarku, sigurnost Izraela nikada ne može biti nešto oko čega se pregovara".

Inače, tadašnji čelnik izraelske oporbe se zvao  Benjamin Netanjahu – i kritizirao je činjenicu da je Angela Merkel govor održala na njemačkom.

Vladine konzultacije?

Tijekom posjeta Jeruzalemu 2022. Olaf Scholz se izjasnio za što brže zajedničke konzultacije dvije vlade u Berlinu kao najviši stupanj suradnje i međusobnog povjerenja. No to se još nije dogodilo. Ovo je možda najjasniji pokazatelj trenutnog otuđenja usprkos, svim povijesnim obvezama.

Prve vladine konzultacije održane su u Jeruzalemu 2008, a tijekom narednih 10 godina održano ih je još šest, tri u Berlinu i tri u Jeruzalemu. Kako smatraju brojni analitičari, ovakav sastanak je, s obzirom na trenutnu političku konstelaciju u izraelskoj vladi, sada teško zamisliv.

Scholz je doduše čestitao premijeru Netanjahuu nakon što je ponovo preuzeo dužnost krajem 2022. i spomenuo posebno i blisko prijateljstvo između dvije zemlje. Ali Njemačka kritički gleda na uključivanje desničarskih ekstremističkih stranaka i političara u njegovu vladu. Njihovi ciljevi uključuju kontroverznu reformu pravosuđa, ponovno uvođenje smrtne kazne i širenje naselja u oblastima na koje Palestinci polažu pravo za svoju buduću državu.

Uzajamna otvorenost

Njemačka vlada je od veljače 2023. jasno kritizirala smjernice izraelske vlade - kao nikada ranije.

Prvo su ministar pravosuđa Marko Buschmann (FDP) i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) pozvali na spašavanje neovisnog pravosuđa i očuvanje vladavine prava u Izraelu. Predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier (SPD) također je dao, za jednog predsjednika, neuobičajeno političke izjave i izrazio zabrinutost zbog „restrukturiranja vladavine prava” koje planira izraelska vlada.

A u ožujku ove godine, prilikom posjeta Netanjahua Berlinu, kancelar Scholz je na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao: „Kao partner u demokratskim vrijednostima i bliski prijatelji Izraela, vrlo pažljivo pratimo ovu raspravu i ne skrivam a  to činimo s velikom zabrinutošću“. Osnovna prava su „u principu manjinska prava“, rekao je Scholz.

Pored svega toga treba reći: Njemačka i dalje muku muči s razmjerima antisemitizma u zemlji. Tijekom posjeta Izraelu prošle godine, u Njemačkoj se vodila rasprava oko skandala o otvoreno antisemitskim djelima koja su pokazana na Documenti u Kasselu, jednoj od najvažnijih likovnih smotri na svijetu. Veleposlanik Izraela u Njemačkoj, Ron Prosor, češće i više opominje nego bilo koji njegov prethodnik na rastući antisemitizam. No sve to upućuje na jedan zaključak: Njemačka i Izrael danas razgovaraju otvorenije nego što su to činili dugo vremena.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu