U nijednoj drugoj članici Europske unije radno aktivno stanovništvo nije tako staro kao u Njemačkoj. 2024. je od oko 40,9 milijuna zaposlenih osoba njih 9,8 milijuna bilo je u dobi između 55 i 64 godine, priopćio je u utorak Savezni zavod za statistiku.

To odgovara udjelu od gotovo jedne četvrtine (24 posto) – „najvišoj vrijednosti među svim državama EU-a“, kako je navedeno. Za usporedbu: prosjek EU-a za tu dobnu skupinu iznosi 20,1 posto.

Sve kasniji odlazak u mirovinu

Drugi najveći udio u EU-u nakon Njemačke bilježi Italija: ondje osobe u dobi od 55 do 64 godine čine 23 posto zaposlenih. U Bugarskoj je taj udio s 22,3 posto također visok. Razmjerno najmanje starijih zaposlenih osoba u EU-u je, prema tim podacima, na Malti: samo otprilike svaka deveta zaposlena osoba ove otočne države (10,8 posto) je u dobi između 55 i 64 godine. I u Luksemburgu (12,8 posto) te Poljskoj (15,2 posto) ta dobna skupina čini razmjerno malen udio zaposlenih.

„Središnji razlog za visok udio starijih zaposlenih osoba u Njemačkoj jest sve izraženije starenje stanovništva“, objašnjavaju statističari. „Osim toga, ljudi u ovoj zemlji odlaze u mirovinu sve kasnije.“ Prosječna dob odlaska u mirovinu za žene i muškarce 2024. iznosila je 64,7 godina. Godine 2004. iznosila je 63 godine za žene i 63,1 godinu za muškarce. Jedan od razloga za porast jest postupno podizanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina do 2029. godine. Također, prema istim navodima, ulogu ima i ukidanje dvaju modela prijevremene starosne mirovine, koji su se djelomično mogli koristiti već od 60. godine života.

Mirovinski sustav pod pritiskom

Organizacija industrijski razvijenih zemalja OECD očekuje znatna opterećenja za njemački mirovinski sustav. Stanovništvo radno sposobne dobi smanjivat će se u sljedećih 40 godina, navodi se u studiji objavljenoj krajem 2025. „Stoga će produljenje radnog vijeka biti ključno za financiranje mirovina u budućnosti“, savjetuje OECD.

Tako bi se zakonska dob za odlazak u mirovinu mogla povezati s očekivanim životnim vijekom. Istodobno bi trebalo učiniti manje privlačnima modele prijevremenog umirovljenja.

Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) najavio je početkom tjedna drastične promjene u sustavu mirovinskog osiguranja. U budućnosti bi se mirovine pojačano orijentirale na privatni udio osiguranja temeljen na kapitalnim ulaganjima.