Prema prvim izlaznim prognozama je u Njemačkoj najveći broj glasova dobila Krščansko-demokratska Unija (CDU/CSU) kancelarke Angele Merkel, ukupno 35,5 posto glasova. Na drugom je mjestu sa 27,2 posto glasova je Socijaldemokratska stranka (SPD). Sa 11 posto slijede Zeleni, Ljevica je osvojila 8 posto a euroskeptična Alternativa za Njemačku (AfD) 7 posto. Mada su osvojili najveći broj glasova, u odnosu na izbore prije pet godina su demokršćani zabilježili gubitak od gotovo dva posto, dok su socijaldemokrati s druge strane ojačali za gotovo sedam posto.

Na ovim izborima za Europski parlament se po prvi puta pojavila i stranka euroskeptičara Alternativa za Njemačku (AfD) koja je sa 7 posto osvojenih glasova zabilježila značajan uspjeh. Izlaznost na ove europske izbore je u odnosu na prošle povećana – sa prethodnih rekordno niskih 43 na sadašnjih 48 posto.

Njemačka će kao najmnogoljudnija zemlja EU-a, u Parlament u Strassbourgu i Bruxellesu poslati sveukupno 96 zastupnika. Pravo glasa u ovoj zemlji ima oko 64,4 milijuna građana.

Što će biti s euroskeptičarima?

Na izbore za Europski parlament pozvano je bilo oko 400 milijuna građana EU-a. Što se tiče nekih drugih zemalja, kao što su Velika Britanija, Nizozemska, Irska, Letonija, Češka, Slovačka te Malta, one su svoje zastupnike birale još u četvrtak, odnosno, u petak i u subotu.

Mada prve prognoze rezultata izbora govore da će i u Europskom parlamentu usprkos gubicima demokršćanska klub zastupnika ipak imati najveći broj glasova, dok će druga po snazi biti socijaldemokratska frakcija, s posebno velikim nestrpljenjem se očekuju rezultati koje će ostvariti desno-populističke i uopće desničarske stranke. Za sada je prema prvim procjenama nizozemska Stranka za slobodu (PVV) Geerta Wildersa, velikog kritičara islama i protivnika doseljavanja stranaca u Nizozemsku, dobila manji broj glasova od onih koje je priželjkivao i koje je očekivao na osnovu rezultata anketa. Wilders se tijekom predizborne kampanje otvoreno zalagao za izlazak svoje zemlje iz Europske unije.

Dobre je međutim rezultate, kako se procjenjuje, ostvarila austrijska Slobodarska stranka (ÖVP) – ona je osvojila oko 20 posto glasova. Očekuje se da je vrlo dobar rezultat ostvarila i anti-europska stranka UKIP u Velikoj Britaniji. Oni zagovaraju izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Vladajuća konzervativna stranka premijera Davida Camerona kao i liberali, najvjerojatnije će na ovim izborima proći vrlo slabo.

U Grčkoj je znatno ojačala desnoradikalna i euroskeptična stranka Zlatna zora. Prema procjenama je ona osvojila osam do deset posto glasova. Procjenjuje se da je u ovoj zemlji sa 28 posto glasova pobijedio lijevi savez Syriza, koji je također vrlo euroskeptičan. Sličan se rezultat očekuje i za Francusku gdje bi nacionalistička stranka Marine Le Pen mogla također dobiti više glasova od očekivanih i možda čak postati najjača stranka.

Proeuropska pobjeda u Letoniji?

Prve neslužbene procjene u Letoniji pokazuju jasnu pobjedu proeuropski orijentiranog bloka šefice vlade Laimdote Straujume, dok je prije izbora favorizirana oporba uspjela osvojiti tek drugo mjesto po broju glasova.